Wikipedija

Milena Rudež

Milena Rudež (rođ. Đurović, Kalimanići, 1958.) bosanskohercegovačka i danska pjesnikinja, književnica, arhitektica i prevoditeljica.

Životopis uredi

Školovala se u Sarajevu (osnovna škola Franjo Kluz, gimnazija Ognjen Prica i Arhitektonski fakultet)[1] i Beogradu (postdiplomski studij iz urbanizma na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 1987. – 1988.). Živjela je u Sarajevu trideset godina,[2] gdje je radila kao arkitekta i bavila se arhitektonskom kritikom kao saradnik 3. programa Radio Sarajeva, Informacija Društva arhitekata Sarajeva i časopisa Udruženja hrvatskih arhitekata Čovjek i prostor.

Bila je član Književne omladine Sarajeva, studentskog KUD-a Slobodan Princip Seljo i Društva arhitekata Sarajeva. Krajem 1992. kao izbjeglica dolazi u Dansku, gdje volontira na odjeljenju za urbanizam na Det Kongelige Kunstakademi i uključuje se u aktivnosti Danskog udruženja pisaca, a zatim zapošljava kao dvojezična učiteljica, arhitektica i projekt menadžerica. Od 1996. počinje prevoditi i pisati poeziju i na danskom jeziku.[3]

Debitirala je u Sarajevu s pričom objavljenom u Našim danima. Prvu pjesničku zbirku Dnevnik slijepog putnika objavljuje 1987. (izdavač Veselin Masleša, Sarajevo), a drugu o ratnom i izbjegličkom iskustvu Den blinde rejsende fra Sarajevo / Slijepi putnik iz Sarajeva u Kopenhagenu 2002. Nekoliko pjesama iz zbirke Den blinde rejsende fra Sarajevo objavljene su u knjizi Og Balkan kom til Danmark: om at være nærområde til krig og folkemord (redakcija Niels-Jørgen Nehring i Birte Weiss, Aarhus Universitetsforlag) 2015. Knjigom poezije Svijet iza stakla /Verden bag glasset (Banja Luka, 2010.) osvojila je književnu nagradu Kočićevo pero 2011.[1] Pjesmom Tilståelsen til Sara (Priznanje Sari), napisanom na danskom, pobijedila je na književnom konkursu povodom Evropske godine borbe protiv rasizma 1997.[4] Njene pjesme i priče su objavljivane u mnogim časopisima, a dio pjesničke zbirke Lica i gradovi (Adresa, Novi Sad 2015.) u časopisu za obrazovanje, kulturu i umjetnost Katedra 2016, br. 4-5 (SPKD Prosvjeta, Prijedor i Kuća poezije, Banja Luka).  

Njena poezija i prijevodi danske moderne poezije i proze objavljivani su u obliku knjiga i u književnim časopisima u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, pored ostalih u časopisu Riječ i Susreti iz Brčkog, Diwan iz Gradačca, Odjek, Život i Bosanska vila iz Sarajeva, Mostovi i Balkanski književni glasnik iz Beograda[2][neaktivna poveznica], te Tema iz Zagreba i Poiesis iz Ljubljane. Zastupljena je u antologiji Izgubljene zvijezde – prigodna stopjesmica bosanskohercegovačkih pjesnikinja od 1908. do 2008. O njenoj poeziji su pisali kako danski tako i bh. književni kritičari, pored ostalih Sead Husić, Muris Bajramović, Naida Mujkić, Žarko Milenić, Ivo Mijo Andrić i Izet Muratspahić.

Pjesme Milene Rudež su prevedene na: danski, engleski, njemački, francuski, arapski i španski. Njena poezija na danskom je objavljena u više danskih antologija, dnevnih novina i časopisa (Politiken, Information, Tidsskriftet Det Poetiske Bureau i drugi), a na više jezika u DIOGEN pro culture magazine.[5]

Bila je inicijatorica i urednica dansko-bosanskohercegovačkog književnog časopisa Poet, u kojem su dvojezično objavljivana djela danskih pisaca i pisaca s područja bivše Jugoslavije.[6] Napisala je introdukcioni tekst o romanu Meše Selimovića Derviš i smrt u antologiji svjetske književnosti Verdenshistorier – en alternativ kanon (Svjetske priče – alternativni kanon) za danske osnovne škole. Bila je inicijatorica i jedan od urednika i prevodilaca antologije Ny lyrik fra Bosnien-Hercegovina (Det Poetiske Bureaus Forlag, 2018.) u kojoj su predstavljena 43 bosanskohercegovačka pjesnika.[7] Za uredništvo ove dvojezične knjige nagrađena je na Međunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu 2019.

Prevela je s danskog na bošnjački, hrvatski i srpski petnaest knjiga, pored ostalih Izabrane bajke od H. C. Andersena [3], Kelti u Evropi [4]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. veljače 2020. (Wayback Machine) i Velika boginja[5] od Toni Liversage, izabrane pjesme Erika Stinusa Ostaci pejzaža i izabrane Dječje rime Halfdana Rasmussena.[6]

Članica je Danskog udruženja pisaca (Lyrikgruppen i DOF - Danskog saveza prevoditelja), Danskog PEN centra i Bosanskohercegovačkog društva pisaca,[8] prevodilaca i bibiotekara u Švedskoj.[9]

Književna djela uredi

  • Dnevnik slijepog putnika (Den blinde rejsendes dagbog), pjesme, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987.
  • Den blinde rejsende fra Sarajevo / Slijepi putnik iz Sarajeva, pjesme, Attika, Kopenhagen, 2002. (prevele na danski T. Liversage i A. M. Bjerg)
  • Svijet iza stakla / Verden bag glasset, pjesme, Zadužbina Petar Kočić, Banja Luka, 2010.
  • Lica i gradovi, pjesme, Adresa, Novi Sad, 2015.
  • Свет зад стаклото, pjesme, Izraz, Skopje, 2019. (prevele na makedonski Seida Beganović i Milena Rudež)
  • Pejzaž bez ljudi (Landskab uden mennesker), pjesme, Planjax, Tešanj 2021
  • Skyggedigte Soldigte, pjesme na danskom, Det Poetiske Bureaus Forlag, 2022
  • Skyen i vandet / Oblak u vodi, haiku pjesme, Daorson, 2023.
  • Fra hvrivlen / Iz kovitlaca, pjesme, Književni klub PB Brčko distrikt BiH, 2024.

Pjesničke antologije i zbornici uredi

  • Mellem land og land, 1995.
  • Mellem gode mennesker, 2000.
  • Nye nordiske landskaber, 2003.
  • Nye stemmer, 2007.[7]
  • Izgubljene zvijezde, 2008.
  • Susreti / Begegnungen, 2010.
  • Schritte / Koraci, 2011.
  • Između dva sveta / Zwischen Zwei Welten, 2013.
  • 117 stemmer, 2013.
  • Zbornik savremene ljubavne poezije, 2014.
  • Gammelbogen II, 2014.
  • The Second Genesis - An Anthology of Contemporary World Poetry, 2014.
  • Med og uden smykker, 2016.
  • Ny lyrik fra Bosnien-Hercegovina, 2018.[10]
  • An Anthology of Danish women´s poetry (na arapskom), 2022.

Nagrade uredi

  • Nagrada za književno djelo na danskom državnom konkursu povodom obilježavanja Evropske godine borbe protiv rasizma 1997. (prva nagrada)
  • Nagrada Kočićevo pero 2011. (za knjigu poezije Svijet iza stakla / Verden bag glasset)
  • Nagrada Međunarodnog sajma knjiga u Sarajevu 2019. za uredništvo bh. antologije Ny lyrik fra Bosnien-Hercegovina[11]
  • Nagrada Meho Baraković 2022. (nagrada Društva bh. pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj za izuzetne književne domete u području poezije, proze, prevodilaštva i esejistike)[12]

Izvori uredi

  1. ↑ Druga Gimnazija. Poezija povezuje ljude svih generacija i različitih kultura. Pristupljeno 5. veljače 2020.
  2. ↑ PEN BiH. NAŠA POEZIJA SE NE BAVI "UVRTANJEM SOPSTVENOG PUPKA"!. Pristupljeno 5. veljače 2020.
  3. ↑ LiteratureXchange. Milena Rudež (danski). Inačica izvorne stranice arhivirana 5. veljače 2020. Pristupljeno 5. veljače 2020.
  4. ↑ Oslobođenje. Milena Rudež sa iračkim pjesnikom Muniamom Alfakerom dolazi u Sarajevo. Pristupljeno 5. veljače 2020.
  5. ↑ DIOGEN. Ozbiljnost suštine. Pristupljeno 5. veljače 2020.
  6. ↑ Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. Ko je ko u bh. dijaspori?. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. siječnja 2014. Pristupljeno 5. veljače 2020.
  7. ↑ Bljesak.info. Objavljena antologija - Ny lyrik fra Bosnien-Hercegovina. Pristupljeno 5. veljače 2020.
  8. ↑ Oslobođenje. Pokrenuti projekti saradnje bh. i skandinavskih pisaca. Pristupljeno 5. veljače 2020.
  9. ↑ Fokus.ba. Pokrenuti projekti saradnje bh. i skandinavskih pisaca u Kopenhagenu. Pristupljeno 5. veljače 2020.
  10. ↑ Tačno. NAŠA POEZIJA SE NE BAVI "UVRTANJEM SOPSTVENOG PUPKA"!. Pristupljeno 5. veljače 2020.
  11. ↑ N1. Dodijeljene nagrade i specijalna priznanja 31. Sarajevskog sajma knjiga. Pristupljeno 5. veljače 2020.
  12. ↑ Milena Rudež dobitnica nagrade "Meho Baraković" za 2022. Društvo bosanskohercegovačkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Milena_Rudež&oldid=6894779"