Ministerijalci

Ministerijalci (od lat. ministerialis što bi označavalo one koji nekoga poslužuju, ili djeluju prema nečijem nalogu) ili ministarijalni plemići su bili ljudi podignuti u Svetom Rimskom Carstvu njemačke narodnosti iz nižih staleža na važnije (u nekim slučajevima, najvažnije) službe. Ministerijalac (njem. Dienstmann) je morao pitati svojega patrona za dozvolu da se oženi (ili stupi u samostan), a dijelove imanja nije mogao davati kćerima u miraz ili prodavati. Život im je često bio ustrojen prema pravilima, nalik onima koja su vrijedila za svećenstvo.

Prikaz grba njemačkog ministerijalca Ulricha von Liechtensteina (1200. – 1275.)

Prvi spomen ministerijalaca kao posebnog socijalnog sloja nalazimo kod cara Konrada II (990-1039), koji ih tretira kao osobne kmetove, koji međutim obnašaju visoke vojne i administrativne službe i imaju visok socijalni status. Po takvom obrascu postupali su potom i knezovi i drugi visoki plemići, te je nakon stoljeća većina nižeg plemstva u Svetom Rimskom Carstvu dolazila iz redova ministerijalaca.

Neki su ministerijalci bili casati, "okućeni", te su upravljali nekim feudalnim dobrom i primali dio njegovog prihoda. Drugi su bili non-casati, te su primali naknadu bilo u fiksno dodijeljenom novčanom iznosu, bilo udjelom od nekog nezemljišnog poreza, poput mostarine ili lučkih carina.

Od 12. stoljeća počinje se govoriti o velikim ministarijalcima (ministeriales maiores), koji su imali vlastite vazale, i manjim ministerijalcima (ministeriales minores), koji su bili slični nižem plemstvu.

Ispočetka su ministerijalci imali položaj neslobodnih ljudi, i manji ugled od plemstva. Do kraja 12. stoljeća - s obzirom na to da su obnašali slične socijalne funkcije i imali slični imovinski status kao plemići, postala je podjela između ministerijalaca i pravog plemstva manje važna, a neki plemići su i samo prihvaćali položaj ministerijalaca, kako bi dobili snažniju zaštitu feudalnog patrona. S obzirom na to da je bilo pravilo da dijete iz braka dvoje roditelja različitoga statusa naslijedi status onog roditelja s nižim rangom, djeca iz brakova osoba iz ministerijalnog i plemićkog statusa su bili - ministerijalci. Međutim je s vremenom razlika u statusu bilo sve manje, osobito imajući u vidu da je ministerijalaca bilo i među najmoćnijim grofovima.

Mnoge obitelji ministerijalaca koji su obnašali manje važne službe postale su s vremenom, pak, bogatijim seljacima ili građanima.

Na području srednjovjekovne Ugarske i Hrvatske, status sličan ministerijalcima su imali predijalci i jobagioni.