Miozin je bjelančevina koja se nalazi u mišićima čovjeka i životinja.[1] Druga bjelančevina je aktin. Mikrofilamente dijelimo na miozinske i aktinske,[2] a obje bjelančevine nalazimo u svakoj sarkomeri.

Dio strukture miozina II.

Miozin je bjelančevina odgovorna za elastičnost i stezanje mišića, koja se zbiva na način da debele miozinske niti klize međusobno s tankim aktinskim nitima.[3] Time se mijenja konformacija miozina, a pokreće ju hidroliza adenozin-trifosfata (ATP).[3] Miozin uz aktin tvori diobeno vreteno u staničnoj diobi.[4][5]

Građen je od šest polipeptidnih lanaca i relativne je molekularne mase oko 500 000, što ga čini velikom molekulom. U mišiću miozin predstavlja blizu polovice suhe tvari.[3]

Spada u vlaknaste (fibrilne) bjelančevine, strukturne bjelančevine u animalnom tkivu, netopive u vodi.

Izvori uredi

  1. Generalić, Eni. "Miozin." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. {Datum pristupa}. <http://glossary.periodni.com>.
  2. mikrofilamenti. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 16. veljače 2015.
  3. a b c miozin. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 16. veljače 2015.
  4. Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemneArhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2016. (Wayback Machine) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 31
  5. Stanični ciklus eukariota[neaktivna poveznica], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku