Mjerne pločice
Mjerne pločice ili etaloni služe za precizno mjerenje i kontrolu mjernih instrumenata. Imaju veću preciznost od pomičnog mjerila i mikrometarskog vijka. Rade se od čelika otpornog na: habanje, koroziju, vlagu i toplinu, koji je kaljen, brušen, lepovan i poliran. Za specijalne svrhe se rade od tvrdog metala i kvarca. Osnovna namjena je za kontrolu ostalih mjera. Paralelne mjerne površine daju željenu dužinu.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ac/GaugeBlockMetricSet.jpg/300px-GaugeBlockMetricSet.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/38/GaugeBlockAccessorySet.jpg/300px-GaugeBlockAccessorySet.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ed/Gauge_block_adhesion.jpg/300px-Gauge_block_adhesion.jpg)
Spajanje mjernih pločica kombiniramo tako da dobijemo željene dužine (stavljamo jednu pločicu na drugu). Drže se zajedno zbog ravnih površina. Da bi se zaštitili od vlage i topline, uzimaju se pincetom ili kožnim rukavicama.[1]
Isporučuju se u specijalno urađenim garniturama od: 112, 105, 86, 79, 47, 36, 32, 18 ili 9 komada pločica. Tako na primjer, garnitura od 86 komada ima:
- 9 kom s povećanjem 0,001; od 1,001 do 1,009 mm
- 10 kom s povećanjem 0,01; od 1,01 do 1,1 mm
- 10 kom s povećanjem 0,01; od 1,11 do 1,2 mm
- 10 kom s povećanjem 0,01; od 1,21 do 1,3 mm
- 10 kom s povećanjem 0,01; od 1,31 do 1,4 mm
- 9 kom s povećanjem 0,01; od 1,41 do 1,49 mm
- 10 kom s povećanjem 0,5; od 0,5 do 5,0 mm
- 9 kom s povećanjem 0,5; od 5,5 do 9,5 mm
- 9 kom s povećanjem 10; od 10 do 90 mm
Klase točnosti
urediPostoje 4 klase točnosti etalona mjernih pločica:[2]
- 0. stupanj: za reguliranje preciznih mjernih instrumenata i za kontrolu samih mjernih etalona
- 1. stupanj: za kontrolu šablona za postavljenje alatnih strojeva
- 2. stupanj: za podešavanje radioničkih mjerila
- 3. stupanj: za mjerenje u proizvodnji
Povijest
urediMjerne pločice je izumio švedski izumitelj Carl Edvard Johansson. 1888. se zaposlio u tvornici pušaka Mauser, gdje su se neki dijelovi pušaka izrađivali s visokom preciznošću. U to vrijeme su se koristile već mjerne rašlje, ali trebalo je i njih kontrolirati. 1894. došao je na ideju da napravi vrlo precizne mjerne pločice za kontrolu bilo koje duljine. Da bi to mogao ostvariti, preuredio je ženin šivaći stroj za brušenje i poliranje mjernih pločica.[3]
Izvori
uredi- ↑ [1] "Mjerenje i kontrola u alatničarstvu", Industrijska strojarska škola, Zagreb, 2011.
- ↑ "Sredstva za mjerenje", Tehnički fakultet Rijeka, Izv.prof.dr.sc. Branimir Barišić, 2011.
- ↑ Doiron Ted, John Beers: "The Gauge Block Handbook", publisher = Dimensional Metrology Group, US National Institute of Standards and Technology, 2009., [2]