Muzejska čuvaonica
Muzejska čuvaonica odnosno depo naziv je za prostor za pohranu i čuvanje muzejske građe.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b3/Visual_storage_at_V%26A_-_1_-_Stierch.jpg/220px-Visual_storage_at_V%26A_-_1_-_Stierch.jpg)
Nekada je bila uobičajena praksa izlaganja sve građe koju muzej posjeduje.Nasuprot ove prakse je današnja praksa, gdje muzej izlaže tek manji dio predmeta koje posjeduje,dok se preostala građa drži u čuvaonicama,odnosno analogno arhivskoj građi sva neizložena građa čuva se kako bi bila dostupna u svrhu istraživanja, te izlaganja na tematskim izložbama.
Uvjeti pohrane
urediČuvaonice se uređuju zavisno o vrsti građe koju u njih pohranjujemo. Pohrana samo jedne vrste predmeta (npr.slika na platnu) jednostavnija je od pohrane raznorodnih predmeta. Prije svega rečeno znači da raznorodni predmeti mogu zahtijevati različite uvjete adekvatnog čuvanja - u smislu relativne vlage zraka,temperature te količine i jačine svijetla.Predmete je nadalje potrebno što kvalitetnije zaštiti od prašine i zagađenog zraka,te raznih štetnika. Kod uređenja čuvaonice neophodno je koristiti samo primjerene i provjerene materijale,kako isti nikako ne bi doprinosili propadanju pohranjenih predmeta.
Organizacija
urediU principu prostor čuvaonice mora biti klimatiziran, i to zavisno o pohranjenom materijalu. Osim opreme koja obezbjeđuje rečeno, ovlaživača i odvlaživača zraka, te primjerenih grijaćih tijela i rasvjete važni su i veličina, težina i oblik pohranjenih predmeta, odnosno za njih primjerene police,sanduci i palete (izrađeni od materijala koji neće štetiti predmetima).
Svi predmeti u čuvaonici moraju na sebi imati jasno i uočljivo napisan njihov muzejski inventarni broj.
Predmeti moraju biti dobro pozicionirani i lako dostupni za eventualno izmiještanje zbog izlaganja, posudbe ili sigurnosnih razloga.
Što je čuvaonica bolje i dostupnije organizirana to su manje mogućnosti oštećenja čuvane građe,.
Osoblje
urediU malim i srednjim muzejima čuvaonica je dostupna svom muzejskom osoblju, voditelju zbirke, tehničkom osoblju, i osoblju zaduženom za održavanje čistoće. U većim muzejima ulaz u depo dopušten je i konzervatorima restauratorima i voditeljima dokumentacije. U pricipu bi ulaz u čuvaonice morao biti strogo nadziran.
Stanje muzejskih čuvaonica u hrvatskim muzejima
urediKako je muzejska djelatnost jedna od djelatnosti na kojima se kod nas sustavno štedi, te su značajnija i sustavna ulaganja rijetka, stanje čuvaonica u našim muzejima daleko je od međunarodnih standarda.
Dodatna literatura
uredi- Günter S. Hilbert: Sammlungsgut in Sicherheit. Gebr. Mann Verlag, Berlin 2002, ISBN 3-7861-2348-9.
- Landschaftsverband Westfalen-Lippe, Westfälisches Museumsamt (Hrsg.): Inventarisierung, Dokumentation, Bestandsbewahrung. 4., erweiterte und überarbeitete Auflage. Westfälisches Museumsamt, Münster 2004, ISBN 3-927204-58-7.
- Florian M. Müller, Sylvia Mader, Gerhard Tarmann, Veronika Sossau (Hrsg.): Museumsdepots und Depoteinrichtung. Tagungsband zum ICOM-Österreich-Symposium vom 4. – 5. März 2011 in Innsbruck. Innsbruck 2012, ISBN 978-3-200-02733-6. (SPECTANDA – Schriften des Archäologischen Museums Innsbruck 2)
- Olah,S.;Griesser.Stermscheg,M. Museumdepots - Inside the Museum Storage,Salzburg 2014.
Vanjske poveznice
uredi- RE-ORG: A methodology for reorganizing museum storage developed by ICCROM and UNESCO
- Museum Collection Storage
- Pravilnik o stručnim i tehničkim standardima za određivanje vrste muzeja, za njihov rad, te za smještaj muzejske građe i muzejske dokumentacije Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. rujna 2014. (Wayback Machine)