Napetost
Napetost ili stres (iz engleskog stress = tlak, napetost, latinskog: stringere: napeti) označava (po određenim vanjskim utjecajima, stresa) prouzrokovan psihološki i fiziološki odgovor (kod životinja i ljudi) na specifične zahtjeve da bi se omogućilo izdržati posebna fizička i mentalna opterećenja. "Stres je svaka sila koja stavlja psihičke ili fizičke čimbenike iznad nivoa stabilnosti, proizvodeći napor unutar pojedinca" navode Earnshaw i Cooper, 1996, prema Rees i Redfern.[1] Jedna od definicija koje navode Rees i Redfern je da je stres prirodna reakcija ljudi na povišen pritisak te da stres nije bolest, što je očito iz simptoma stresa koji su zapravo loši za pojedinca (HSE, 1998, str. 3, prema Rees i Redfern, 2017)[2].
Holmes i Rahe su predložili da se stres definira kao stupanj u kojem ljudi moraju mijenjati i prilagođavati vlastiti život kao reakciju na vanjski događaj. Ova definicija stresa primjenjiva je i na sretne događaje.[3]
Simptomi stresa uredi
1936. godine liječnik Hans Selye skovao je termin kao posuđenicu iz fizike da bi opisao "nespecifičnu reakciju tijela na bilo koji zahtjev". Fiziološki simptomi su primjerice: crvenilo, znojenje, glavobolja, gubitak apetita, prekomjeran apetit, promjene raspoloženja, napetost, umornost, razdražljivost, plač, strah, agresivnost, nesanica, ograničavanje komuniciranja itd.
Stres je posljedica na ugodno ili neugodno opterećenje organizma, a iskazuje se stresnim reakcijama.
Stresne reakcije jesu psihološki, tjelesni ili ponašajni odgovori (srdžba, impulzivnost) koje ljudi pod stresom pokazuju.
Uzroci stresa uredi
- smrt bliskog člana obitelji
- razvod
- uhićenje
- lakša bolest
- vjenčanje
- gubitak radnog mjesta
- trudnoća
- smanjenje prihoda
- bračni spor
- obiteljske svađe
Djelovanje stresa na organizam uredi
Stresne reakcije na ljude djeluju vrlo negativno i pridonose razvoju mnogih bolesti, kako tjelesnih, tako i psiholoških poremećaja. Uz blage i prolazne poremećaje poput glavobolje, kratkotrajne nesanice, slabe anksioznosti, poremećaji se mogu pretvoriti u ozbiljne i trajne zbog kojih se razvije neka tjelesna bolest ili anksiozni poremećaj.
Dugotrajni stres poput brige za blisku bolesnu osobu, smanjuju razinu funkcioniranja imunološkog sustava, a čak i kratkotrajna stresna razdoblja (poput izlazaka na ispite), također djeluju na pad aktivnosti stanica imunološkog sustava koji djeluju u borbi protiv virusa i tumora (Kiecolt-Glaser i Glaser, 1992.).
Vanjske poveznice uredi
- ↑ Rees C.J., Redfern, D. (2000) "Recognising the perceived causes of stress – a training and development perspective", Industrial and Commercial Training, Vol. 32 Issue: 4, str.120-127
- ↑ Rees C.J., Redfern, D. (2000) "Recognising the perceived causes of stress – a training and development perspective", Industrial and Commercial Training, Vol. 32 Issue: 4, str.120-127
- ↑ Aronson E., Wilson T.D., Akert R.M. (2005) Socijalna psihologija, Zagreb, Mate, ISBN: 953-246-003-9