Narodna odbrana
Narodna odbrana je bila srpska nacionalistička organizacija koja je osnovana 1908. godine (u doba Aneksijske krize) u cilju pripajanja Bosne i Hercegovine Srbiji. Ova organizacija je iz Kraljevine Srbije u Bosnu slala četničke odrede, radi borbe protiv Austro-Ugarske.[1]
Da bi postigla svoje ciljeve, narodna obrana širila je propagandu i organizirala paravojne postrojbe.[1]
U doba Balkanskih ratova preko ove organizacije su organizirani srpski dragovoljci za borbe za Makedoniju.
Ideologija uredi
Godine 1911., objavljuje pamflet pod nazivom Narodna odbrana Izdanje Središnog odbora Narodne odbrane, usmjerena na šest glavnih točaka[2]:
- Podizanje, nadahnjuje, te nacionalnih osjećanja.
- Prijavljivanje i regrutacija dragovoljaca.
- Stavaranje jedinica dobrovoljaca i njihovo pripremanje za oružani sukob.
- Prikupljanje dobrovoljnih priloga, uključujući novac i druge stvari neophodne za ostvarenje svojih zadataka.
- Organizacija, oprema i obuka specijalnih revolucionarnih grupa (Komita), namijenjeno za posebne i nezavisne vojne akcije.
- Razvijanje aktivnosti za obranu srpskog naroda u svim drugim pravcima.
Centralni komitet Narodne odbrane nalazio se u Beogradu.
Djelovanje uredi
U jesen 1912., balkanskim ratom je Makedonija podijeljena između susjednih država Srbije (Vardarska Makedonija), Bugarske (Pirinska Makedonija) i Grčke (Egejska Makedonija).
Nakon zauzimanja vardarske Makedonije, vršen je pritisak na makedonsko stanovništvo da se izjašnjavaju kao Srbi. Oni koji su to odbijali su premlaćivani i mučeni. Prema Izjveštaju međunarodne komisije o Balkanskim ratovima, pripadnici Narodne odbrane su počinili teške ratne zločine nad civilnim stanovništvom. U Skoplju se nalazio centralni komitet "narodne odbrane", a skopsko stanovništvo je njihovu centralu nazivalo "crna kuća", po zlokobnoj tajnoj organizaciji "crna ruka" koja je stajala iza njih. U "crnu kuću" su nelojalni pojedinci odvođeni i premlaćivani.