Natpisi iz Bir el Qutta

Natpisi iz Bir el Qutta (gruz. ბირ ელ ქუტის წარწერები) starogruzijski su bizantski mozaički natpisi napisani gruzijskim pismom Asomtavruli koje je 1952. godine[1]:str. 13.[2]:str. 110 u gruzijskom samostanu sv. Teodora[1]:str. 26. u blizini Bir el Qutta, u Judejskoj pustinji, iskopao talijanski arheolog Virgilio Canio Corbo.[1]:str. 6. Lokalitet se nalazi 6 km jugoistočno od Jeruzalema i 2 km sjeverno od Betlehema.[3]:str. 137. Cijeli kompleks građen je od crvenkastog vapnenca.[3]:str. 138.

Natpis 1

Gruzijski natpisi pronađeni su na podu mozaika.[3]:str. 140.[2]:str. 136 Dva su natpisa datirana u 430. godinu, a treći u 532. godinu.[1]:str. 17. Samostan u kojem su pronađeni natpisi osnovao je gruzijski knez i biskup Petar od Iberije,[2]:str. 130 čiji se otac spominje u jednom od natpisa. Na drugom se natpisu spominje Bakur Iberijac, bizantski vojskovođa, kojeg brojni povjesničari (Amijan Marcelin, Rufin iz Akvileje i Zosim) nazivaju Petrovim djedom i gruzijskim kraljem.[1]:str. 24.[3]:str. 148. Sva tri natpisa smatraju se najstarijim natpisima na gruzijskom jeziku.[3]:str. 146. Trenutačno se svi natpisi čuvaju u Muzeju Franjevačkog društva Studium Biblicum Franciscanum u Jeruzalemu.[3]:str. 141. Natpis br. 2, koji spominje Petra Iberijskog, trenutačno se smatra izgubljenim.[1]:str. 18.

Natpisi uredi

Natpis 1 uredi

»

ႣႠ ႻႭჃႻ
ႤႭჃႪႬႨ Ⴋ
ႠႧႬႨ ႡႠ
ႩႭჃႰ ႣႠ
ႢႰႨ ႭႰႫ
ႨႦႣ ႣႠ Ⴌ
ႠႸႭႡႬႨ
ႫႠႧႬႨ Ⴕ«

Prijevod: Isuse Kriste, smiluj se Bakuru i Griormizdu i njihovim potomcima.[3]:str. 144.—145.[1]:str. 23.[2]:str. 137.—138.

Natpis 2 uredi

»

ႼႫႨႣႠႭ ႧႤႭႣႭႰ
Ⴄ ႫႠႰ Ⴌ ႣႠ ႡႭჃ
ႰႦ Ⴌ ႤႬ ႠႫႨ«

Prijevod: Sveti Teodore, smiluj se Maruanu i Burzenu, Amen.[3]:str. 145.[1]:str. 19.[2]:str. 138.

Natpis 3 uredi

 
Natpis 3
»

ႸႤႼႤႥႬႨႧႠ Ⴕ ჁႱႨႧႠ ႣႠ Ⴋ
ႤႭႾႤႡႨႧႠ ႼႫႨႣႨႱႠ ႣႠ Ⴇ ႤჂႱႨႧႠ
ႸႬ ႠႬႲႭႬႨ ႠႡႠჂ ႣႠ ႨႭႱႨႠ ႫႭ
ႫႱႾႫႤႪႨ ႠႫႨႱ ႱႤႴႨႱႠჂ ႣႠ ႫႠ
ႫႠ ႣႤႣႠჂ ႨႭႱႨႠჂႱႨ ႠႫႤႬ«

Prijevod: Uz pomoć Isusa Krista i svetog Teodora, Bog se smilovao Opatu Antunu i Jošiji, autorima ovog mozaika, kao i ocu i majci Jošije, Amen.[3]:str. 143.[1]:str. 16.[2]:str. 135.

Vidi još uredi

Izvori uredi

Literatura uredi

  • Corbo, V. C. 1955. Gli scavi di Kh. Siyar el-Ghanam (Campo dei pastori) e i monasteri dei dintorni, Tip. dei PP. Francescani (talijanski)
  • Tchekhanovets, Y. 2018. The Caucasian Archaeology of the Holy Land: Armenian, Georgian and Albanian communities between the fourth and eleventh centuries CE (engleski). Brill Publishers. ISBN 978-90-04-36224-6
  • Khurtsilava, B. 2018. Traces of the Georgians on the Holy Land (engleski). Tbilisi. ISBN 978-9941-8-0042-9

Vanjske poveznice uredi