Nevidljiva ruka
Nevidljiva ruka je ekonomska metafora koja predočava kako djelovanjem pojedinaca u vlastitom interesu nastaje nenamjeravana općedruštvena korist.[1][2] Prema logici nevidljive ruke, pojedinci se vode isključivo svojim osobnim interesima, promičući time i javni interes ne znajući pritom da to čine, i promiču ga bolje nego kada bi to zaista namjeravali.[3]:str. 93 Ovu zamisao prvi je 1759. godine predstavio Adam Smith u knjizi Teorija moralnih osjećaja. Prema Smithu, iza nevidljive ruke stoji upravo Božja providnost, tj. ruka Božja.[4]
U kontekstu tržišta nevidljiva ruka označava tržišni pritisak, odnosno "višu silu" koja sama po sebi ispravlja tržište (umjesto države) te usmjerava poduzetnike prema onim proizvodima i uslugama koje društvo potražuje, što u konačnici vodi do boljitka društva u cjelini.
Takva osnovna zamisao tržišta, koja čini temelj liberalnoga viđenja društva, ostavlja otvorenima mnoga pitanja: o ulozi države u samoj uspostavi i održavanju takva sustava, o uporabi sile u svezi s poštovanjem tržišnih pravila, te o tome je li moguće i racionalno prepustiti djelovanja od općega interesa, koja po značaju i opsegu nadilaze obzore i interese pojedinaca, njihovim slobodnim poticajima i odlučivanju.
Izvori uredi
- ↑ Class, Master. 8. studenoga 2020. What Is the Invisible Hand in Economics?. www.masterclass.com. MasterClass. Pristupljeno 12. srpnja 2021..
Eighteenth-century economist Adam Smith developed the concept of the Invisible Hand, which became one of the cornerstone concepts of a free market economic system.
- ↑ Sen, Amartya. Introduction. The Theory of Moral Sentiments. By Adam Smith. 6th ed. 1790. New York: Penguin, 2009. vii–xxix.
- ↑ Grdešić, Marko. 2016. Je li Adam Smith konzervativac? Nevidljiva ruka, institucionalni dizajn i društvena hijerarhija. Politička misao. 53 (3): 85–107
- ↑ Smith, Adam. 1759. Theory of Moral Sentiments
