Obnovljiva energija u Mađarskoj

Obnovljiva energija u Mađarskoj razvija se iz godine u godinu. Mađarska je članica Europske unije i tako sudjeluje u strategiji EU-a za povećanje udjela obnovljive energije.

EU je usvojila Direktivu o obnovljivim izvorima energije za 2009. godinu, koja je ima za cilj 20% obnovljive energije do 2020. za EU.^[1] Do 2030. vjetar bi trebao proizvoditi prosječno 26-35% električne energije EU-a i Europi uštedjeti 56 milijardi eura godišnje kako bi izbjegla troškove fosilnih goriva. Autori mađarske strategije predviđaju 14,7% obnovljivih izvora energije u bruto potrošnji energije do 2020. godine, premašujući svoj obvezujući cilj za 1,7 postotnih bodova. Mađarska je zemlja EU s najmanjim prognoziranim probojem obnovljivih izvora energije u 2020. godini, odnosno samo 11% (uključujući 6% biomase i 3% energije vjetra).

U 2015. godini, 10,5% bruto mađarske proizvodnje električne energije došlo je iz obnovljivih izvora, 52% te količine bilo je iz biomase, 22% iz vjetra, 7% iz hidroenergije i 3% iz solarne energije.^[2]

Nacionalni plan uključio je 400 MW novih vjetroelektrana između 2010. i 2020. godine. Prognoza EWEA-e za 2009. godinu očekivala je da će Mađarska dosegnuti 1,2 GW instaliranog kapaciteta vjetra. Kapacitet vjetroelektrana krajem 2010. bio je 295 MW.^[3] Međutim, od 2010. nisu prihvaćeni daljnji natječaji za korištenje energije vjetra. Mađarska vlada je 2016. zabranila uvođenje novih kapaciteta za proizvodnju energije vjetra administrativnim mjerama.^[4] Trenutni kapacitet vjetroelektrana u Mađarskoj je 329 MW.