Obojene slitine zlata
Obojene slitine zlata za razliku od čistog zlata koje je crvenkasto žuto mogu biti raznih drugih boja. [1] Obojene slitine zlata možemo podijeliti u 3 osnovne grupe:[2]
- Siltine sa srebrom i bakrom daju bijelo,žuto,zelenkasto i crveno zlato
- Međumetalni spojevi daju plavo i purpurno zlato,vrlo krhke slitine,no mogu se koristiti kao umetci
- Oplemenjene površine odnosno oksidni slojevi
Čisto tkz fino 100% (99.9%) zlato je 24 karatne čistoće,dok su sve obojene slitine zbog dodataka drugih metala manje čistoće,uobičajene slitine su 18K (75%), 14K (58.5%), 10K (41.6%), i 9K (37.5%).[3]
Slitine
urediBijelo zlato
uredi
Bijelo zlato je slitina zlata i najmanje jednog bijelog metala,obično je to nikl,cink,mangan,paladij,srebro ili platina.Kao i kod žutog zlata finoća mu se označava u karatima ili u tisućinkama.
Roza, crveno, i ružičasto zlato
uredi
Roza zlato je slitina zlata i bakra[4]te je široko korišteno za posebne vrste nakita. Posebno je popularno bilo u Rusiji u 19. stoljeću.
Zeleno zlato
urediZeleno je zlato bilo poznato Lidijcima već oko 860 prije Krista,te su ga zvali elektrum,radilo se o prirodno nastaloj slitini zlata i srebra.[3] U stvarnosti boja je ove slitine više zelenkasto žuta nego zelena.
Za dobivanje zelenkaste boje zlatu se može dodati kadmij no zbog njegove otrovnosti se isto više ne prakticira.[5] Slitina od 75% zlata, 23% bakra, i 2% kadmija daje svijetlo zeleno 18 karatno zlato.Slitina od 75% zlata, 15% srebra, 6% bakra, i 4% kadmija daje tamno zelenu boju.
Sivo zlato
urediSive su slitine zlata obično izrađene od zlata i paladija.Za jeftinije alternative nije korišten paladij, već srebro,bakar i mangan u posebnom omjeru.[6]
Intermetalni spojevi
urediPurpurno zlato
urediPurpurno zlato zovu i ametistnim zlatom,te ljubičastim zlatom,a radi se o slitini 79 % zlata i 21 % aluminija.
Plavo zlato
urediPlavo je zlato slitina 46% zlata i galija ili indija.
Postupci oplemenjivanja površine
urediCrno zlato
urediCrno je zlato vrsta zlata koja se koristi u izradi nakita.[7][8] Može se prizvesti na više načina:
- elektrolitskim prevlačenjem crnim rodijem ili crnim rutenijem,uz napomenu da je na ruteniju bazirana prevlaka nešto otpornija na trošenje.[9]
- Patiniranjem,odnosno kemijskim bojenjem metala, uz nanošenje spojeva koji sadrže sumpor i kisik[
- Plazmom potpomognuto taloženje kemijskih para,uz pomoć amorfnog ugljika.
- Kontrolirana oksidacija slitina zlata koje sadrže krom ili kobalt ( 75% zlata, 25% kobalta[3]).
Skala boja od smeđe do crne može se dobiti na bakrom bogatim zlatnim slitinama,uz uporabu kalijeva sulfida.[2]
Plavo zlato
urediOksidni se slojevi mogu koristiti za dobivanje plavog zlata,koristeći slitinu od 75% zlata, 24.4% željeza, i 0.6% nikla,uz zagrijavanje objekta na 450–600 °C.
Izvori
uredi- ↑ Encyclopædia of Chemistry,theoretical, Practical, and Analytical: As Applied to the Arts and Manufactures. J. B. Lippincott & Company. 1880. str. 70–
- ↑ a b Cretu, C.; Van Der Lingen, E. 1999. Coloured gold alloys. Gold Bulletin. 32 (4): 115. doi:10.1007/BF03214796
- ↑ a b c Emsley, John (2003) Nature's building blocks: an A-Z guide to the elements. Oxford University Press. ISBN 0198503407. p. 168
- ↑ Plumlee, Scott David. 2014. Handcrafting Chain and Bead Jewelry: Techniques for Creating Dimensional Necklaces and Bracelets. Potter/TenSpeed/Harmony. ISBN 9780770434694
- ↑ Mead, M. N. 2010. Cadmium confusion: Do consumers need protection?. Environmental Health Perspectives. 118 (12): a528–34. doi:10.1289/ehp.118-a528. PMC 3002210. PMID 21123140
- ↑ Ribault, Laurent and LeMarchand, Annie (June 10, 2003) "For manufacturing jewels by the disposable wax casting technique; does not cause allergies"
- ↑ Jewelery Technology. World Gold Council. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. ožujka 2006.
- ↑ Rapson, W. S. 1978. Gold Usage. Academic Press. ISBN 0-12-581250-7
- ↑ Gold In Purple Color, Blue Color And Even Black Gold. kaijewels.com