Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom. Djelatnost obavljaju fizičke osobe sa svrhom postizanja dobiti, koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.[1]

Kovač
Bačvar

Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.[2] Pri obavljanju obrta dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena.

Obrti su u smislu Zakona o obrtu:

  1. slobodni obrti za koje se kao uvjet za obavljanje ne traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit,
  2. vezani obrti za koje se kao uvjet za obavljanje traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit,
  3. povlašteni obrti koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta.
Nedovršeni članak Obrt koji govori o ekonomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Izvori

uredi
  1. Zakon o obrtu NN 77/1993 čl. 1. narodne-novine.nn.hr. 20. kolovoza 1993. Pristupljeno 25. siječnja 2023.
  2. Kolaković, Marko; Mikić, Mihaela. 2020. Poduzetništvo u 21. stoljeću. Studentski poduzetnički inkubator Sveučilišta u Zagrebu. Bjelovar. str. 80. ISBN 9789535914112