Otvori glavni izbornik
Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica
Ljudsko oko

Oči su organi koji opažaju svjetlost. Sastoje se od optičkog sustava, živčanih elemenata, te pratećih i potpornih elemenata. Oči u 96 % životinjskih vrsta su složeni optički sustavi, koji se javljaju u deset temeljnih oblika. Takve oči imaju, primjerice, meduze, mekušci, kičmenjaci, kolutićavci i člankonošci. Najjednostavnije “oči” (u jednostaničnih organizama to su tek organele, “ocellusi”) ne čine ništa drugo već razlikuju svjetlo u okolini od mraka, što im dostaje za usklađivanje jedinke s cirkadijanim ritmovima.Također, oko je organ koji nam služi za vid.

Shematski presjek ljudskog oka;
Kompozitno oko antarktičkog krilla (Euphausia superba)
Oko bizona evropskog (Bison bonasus)
Oko glavonošca indijske lađice (Nautilus)
Poprečni presjek kompozitnog oka; gore - kod slabog osvjetljenja pigmentne stanice se kontrahiraju tako da svjetlo može dosegnuti veći broj omatidija (osnovnih jedinica kompozitnog oka) koje se spajaju na istu živčanu okončinu, čime se gubi na oštrini slike, ali se povećava osjetljivost; dolje - kod jarkog osvjetljenja pigmentne stanice su ekspandirane, čime se dobije bolja oštrina slike
Kompozitno oko vretenca (Libellula)
Oko jastreba

Vidi jošUredi

Vanjske povezniceUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Oko


  Nedovršeni članak Oko koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.