Osage Indijanci

(Preusmjereno s Osage)

Osage (izgovor /osedži/) je pleme Dhegiha Indijanaca, porodica Siouan, s rijeke Osage u Missouriju, danas (2000.) njih oko 18.000 nastanjeni u Oklahomi u okrugu Osage.

Poglavica skupine Little Osage, Charles B.J. de Saint-Memin, ca. 1807.
Osage ratnik
Shonka Sabe
četvorica Osaga (jedan u europskoj nošnji) u društvu predsjednika Calvina Coolidgea.

Ime Osage francuski je krnji oblik njihovog imena Wazhazhe. Osage su se nazivali i imenom Niukonska, u značenju "children of the middle waters" ili "Little Ones of the Middle Waters." Od ranih Francuza nazivani su i imenom Anahou, što su po svoj prilici 'pokupili' od Caddo Indijanaca.

Bande i sela

uredi

Osedži su bili podijeljeni na 3 bande, dvoje glavne su bile Pahatsi ili Great Osage (Grand Osage, Big Osage) i Utsehta ili Little Osage. Treća banda Santsukhdhi ili Arkansaw (Arkansas) nastaje u ranom 19. stoljeću migracijama oko jedne trećine Grand Osedža, koji 1802. pod vodstvom poglavice Big Tracka naseljavaju rijeku Arkansas. Kroz povijest su zapisana sljedeća sela Osedža, neka nose imena poglavica:

Povijest

uredi

U 17. stoljeću Osedži žive u regiji između Arkansasa i Missourija. Oni su saveznici Francuza i često u ratu s plemenima Cherokee, Chickasaw, Creek, Choctaw i drugima. Prve izvještaje dobivamo od Jacquesa Marquettea (1673). Godine 1714. Osedži sklapaju savezništvo s Francuzima protiv Fox Indijanaca, koji su teško potučeni kod Detroita. Od tog vremena oni su konstantno u ratu sa susjednim plemenima i siju teror, njihovo ime postaje sinonim za neprijatelja. Početkom 19 stoljeća blizu polovice Big Osaga, pod vodstvom Big Tracka migrira na područje rijeke Arkansas. Njihov broj 1804 procijenjen je na 600, a poznati su kao Arkansaw ili Santsukhdhi. Osedži će ipak već desetoga dana u jedanaestom mjesecu 1808. godine potpisati ugovor kojim svoje zemlje i lovišta u Missouriju i Arkansasu prepuštaju SAD-u, ali tek će 1872. biti potpisan ugovor kojim im se dodjeljuje područje današnjeg okruga Osage. Na ovom rezervatu Osedži će uskoro postati jedno od najbogatijih američkih plemena, i jedna od najbogatijih zajednica na svijetu, godine 1898. na njemu je otkrivena nafta.

Etnografija

uredi

Kultura Osedža je prerijskog tipa, a uz lov na bizona prakticirali su i agrikulturu. Druga važna divljač koju su Osedži lovili bila su jelen, medvjed i dabar. –Sela Osedža sastoje se od dugih kuća (longhouses) prekrivenih rogožinom ili kožama. Šatori-tepee koriste se tijekom lovačke sezone. Socijalna organizacija slična je onoj kod Omaha, s patrilinearnim klanovima i dualnim polovicama koje simboliziraju nebo i zemlju. 'Zemlja' se dalje opet sastoji od 'kopna' i 'vode'. Ceremonije igraju veliku ulogu u plemenskom životu.

Omaha Indijanac Francis La Flesche, sin posljednjeg Omaha poglavice Iron Eyesa, rođen 1857. na rezervatu Omaha, kaže da Osedži imaju 21 klan, koji se nasljeđuju po očevoj liniji. Pripadnik klana duboko je vezan za klansku životinju, a po vjerovanju pripadnika klana 'Školjka', i 'školjka'-muškarac imat će tako naboranu kožu poput školjke, odnosno doživjet će duboku starost.

Poznate Osage

uredi

Poznate osobe osaškog podrijetla:

Izvori

uredi
  1. HUD CodeTalkArhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2009. (Wayback Machine) Celebrities of Native American Heritage

Literatura

uredi
  • Din, Gilbert C. and Abraham P. Nasitir, The Imperial Osages: Spanish-Indian Diplomacy in the Mississippi Valley. University of Oklahoma Press, Norman. 1983
  • Mathews, John J., Wah'Kon-Tah: The Osage and the White Man’_ Road. University of Oklahoma Press, Norman. 1932
Osages: Children of the Middle Waters. University of Oklahoma Press.
  • Sabo III, George, Paths of Our Children: Historic Indians of Arkansas. Arkansas Archeological Survey, Fayetteville. 1992
  • Wilson, Terry P., The Osage. Chelsea House Publishers, New York. 1988

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Osage Indijanci