Otvori glavni izbornik
Plemena talijanskog poluotoka početkom Željeznog doba:

██ Liguri

██ Veneti

██ Etruščani

██ Piceni

██ Umbri

██ Latini

██ Osci

██ Mesapijci

██ Grci

Osci (također pooznati kao Opici, Opsci[1], Obsci, Oscans ili Opicans) su bili italsko pleme u južnoj Italiji koje je nastanjivalo sjevernu Kampaniju prije nego što se trajno naselilo u područja na granici Lacija i Kampanije. Tada su se za vlast nad Kampanijom borili s Etruščanima.

Antih, koji se smatra glavnim Tukididovim izvorom za povijest zapadnih područja, kasnije je to pleme identificirao kao Ausonce (Aurunci) koje su pokorili i širom Kampanije i drugdje raselili Samniti. Oskansko je ime preživjelo zbog jezika kojim su govorili i koji se nazivao oskički.

Sukob i pokoravanjeUredi

Na početku 5. stoljeća pr. Kr. Osci su se borili s Rimljanima za Ager Pomptinus, područje u Laciju između Albanskih brda i obale Tirenskog mora. Osci su bili poljoprivrednici, pa je to područje s plodnim tlom bilo od izuzetne važnosti za Osce. Oni su u tom sukobu, međutim, poraženi od Rimljana. Kasnije su ih pokorili Samniti, ratnički narod koji je također govorio oskanskim jezikom.

Za vrijeme prvog samnitskog rata (343. - 341. pr. Kr.), Rim je osvojio Sjevernu Kampaniju. Prema Liviju Osci su bili uzrok tog rata. On je započeo nakon što su Samniti bez povoda napali Sidicine u Sjevernoj Kampaniji, na što su Sidicini pobjegli u druge dijelove Kampanije, gdje su ih Saminiti gonili, pa se na kraju Kampanija obratila Rimljanima za pomoć, koji su rat iskoristili kao priliku da ih stave pod svoju vlast.

IzvoriUredi

  1. od boginje plodnosti Ops