Přemyslovići (češ. Přemyslovci, polj. Przemyślidzi), češka vladarska dinastija koja je vladala od 9. stoljeća do 1306. godine. Osnivač joj je legendarni Přemysl, seljak kojega je kneginja Libuša izabrala za muža i suvladara.[1]

Grb dinastije Přemyslovića

Povijest

uredi

Prvi povijesno utvrđeni Přemyslovići su kneževi Borivoj i Zbignjev (Spytihněv). Poslije propasti Velikomoravske kneževine, težište državne organizacije premješteno je na područje Češke gdje su borbu za primat vodili članovi obitelji Přemyslovića i Slavnikovaca. S vremenom su prevladali Přemyslovići porazivši svoje rivale.

Nakon poraza Mađara na Leškom polju 955. Přemyslovići su proširili svoju vlast na teritorij Moravske.[2] Češko-moravska država vodila je stalne ratove sa Svetim Rimskim Carstvom, Poljacima i Mađarima.

Nasljedni kraljevski naslov priznat je Přemyslovićima za Přemysla Otakara I. 1198. godine, a sustav primogeniture prihvaćen je 1216.[2] Kralj Přemysl Otakar II. (1253. – 1278.) držao je pod svojom vlašću, osim Češke i Moravske, još Austriju, Štajersku, Korušku, Kranjsku, Furlaniju, Akvilejsku patrijaršiju i Istru.[nedostaje izvor] Kao najmoćniji kralj tog doba bio je poznat širom Europe, više puta se neuspješno kandidiravši za cara Svetog Rimskog Carstva, a spominje ga i Dante u „Božanstvenoj komediji“.[nedostaje izvor]

Vaclav II. proširio je krajem 13. stoljeća svoju vlast i na Poljsku. Posljednji vladar iz dinastije Přemyslovića bio je Vaclav III. koji je ubijen 1306. godine.

Popis vladara iz dinastije Přemyslovića

uredi

Češki knezovi

uredi
  • Borivoj I. (o. 870. – 889.)
  • Zbignjev I. (894. – 915.)
  • Vratislav I. (915. – 921.)
  • Sveti Vjenceslav I. (Vaclav) (921. – 935.)
  • Boleslav I. Okrutni (935. – 967.)
  • Boleslav II. Pobožni (967. – 999.)
  • Boleslav III. Crvenokosi (999. – 1002.)
  • Vladivoj (1002. – 1003.)
  • Boleslav III. (1003.) - ponovno
  • Boleslav Hrabri (1003. – 1004.)
  • Jaromir (1004. – 1012.)
  • Ulrik (Oldřich) (1012. – 1033.)
  • Jaromir (1033. – 1034.) - ponovno
  • Ulrik (1034.) - ponovno
  • Bretislav I. (1035. – 1055.)
  • Zbignjev II. (1055. – 1061.)
  • Vratislav II. (1061. – 1092.), kralj (1085. – 1092.) kao Vratislav I.
  • Konrad I. (1092.)
  • Bretislav II. (1092. – 1100.)
  • Borivoj II. (1101. – 1107.)
  • Svatopluk (1107. – 1109.)
  • Vladislav I. (1109. – 1117.)
  • Borivoj II. (1117. – 1120.) - ponovno
  • Vladislav I. (1120. – 1125.) - ponovno
  • Sobjeslav I. (1125. – 1140.)
  • Vladislav II. (1140. – 1172.), kralj (1158. – 1172.) kao Vladislav I.
  • Fridrik (Bedřich) (1172. – 1173.)
  • Sobjeslav II. (1173. – 1178.)
  • Fridrik (1178. – 1189.) - ponovno
  • Konrad II. Oton (1189. – 1191.)
  • Vaclav II. (1191. – 1192.)
  • Přemysl Otakar I. (1192. – 1193.)
  • Henrik Bretislav III. (1193. – 1197.)
  • Vladislav III. Henrik (1197.)
  • Přemysl Otakar I. (1197. – 1198.)

Češki kraljevi

uredi

Bilješke

uredi
  1. Opća enciklopedija, str. 613.
  2. a b Opća enciklopedija, str. 614.

Literatura

uredi
  • Opća enciklopedija, sv. VI, JLZ, Zagreb, 1980.