Palača Šestokrilović

Palača Šestokrilović je palača u Perastu. Palača je peraškog bratstva (kazade)[1] Šestokrilovića, jedno od najstarijih peraških bratstava – kazada.[2] Jedna je od važnijih palača u Perastu. Iznimne je kulturno-povijesne, arhitektonske, ambijentalne i memorijalne vrijednosti.[3]

Grb obitelji Šestokrilović

Povijest

uredi

Datira iz kraja 17. stoljeća, ne poslije 1691.,[4][5] kako stoji na oštećenom natpisu SESTO 1691 CR / ILO / VI / CH /[2]

Obitelj Brguljan-Čorko jedno je vrijeme posjedovala ovu palaču.[6] Vjerojatno su po ženskoj liniji ili nekim drugim putem došli u posjed palače obitelji Šestokrilovića (Pavao Butorac: Razvitak i ustroj peraške općine).[7]

Stilski palača pripada baroknoj[1] stambenoj arhitekturi.[3]

Smještaj

uredi

Nalazi se u jugoistočnom dijelu Perasta, u predjelu zvanom Luka, u drugom redu zgrada uz obalu.[8] između Bizetine i palače Mazarović na zapadu i palače Bronza i kapele sv. Otkupitelja na istoku.[9]

Izgled

uredi

Na palači je oštećeni natpis s godinom 1691. i grb (ptičje krilo) nad balkonom na vijencu ispod krova.[2] Palača je skladnih proporcija. Glavna je fasada ozidana kamenom i oblika je četvorine. Dimenzije kamena su 20 x 25 cm. Od ostalih se sličnih objekata ova palača razlikuje romanskim slijepim arkadicama ispod vijenca.[5] Zgrada je dvokatnica bez vidionice i podsjeća na renesansno oblikovanje. Stubište je vanjsko i vodi uz fasadu do prvog kata. Drugi kat ima balkon. Balustrada ja kamena i renesansno profilirana.[2] Pred palačom je "đardin",[5] s visokim zelenilom i cvijećem. Pomorci su donijeli i primjerke flore dalekih zemalja kao spomenu na vezu s dalekim svijetom.[10] Krov je na četiri vode. Kod strehe je karakteristični prijelom.[2]

Gabariti objekta su oko 10 x 8 m, katovi su prizemlje + dva kata i stanovanje u dijelu potkrovlja. Pomoćni objekt je gabarita 3,87 x 7,7 m. Ukupna brutto površina objekta je 331,29 m2 za stambeni objekt i 50,72m2 za pomoćni objekt.[11]

Palaču se ne spominje kao ruševnu,[12][2] nego kao stambenu građevinu s pomoćnim objektom - aneksom.[11] Palači je bila potrebna rekonstrukcija te je vlasnica palače angažirala ustanove radi izrade projekta rekonstrukcije palače, s obzirom na to da palata Šestokrilović do tada nije istraživana.[3] Za obnovu je potrebno ispuniti konzervatorske uvjete.[13][11]

Ispred palače se nalazi bujični kanal. Zbog zagušenosti planira se graditi novi.[14]

Izvori

uredi
  1. a b Hrvatska revija 1, 2005.Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. lipnja 2015. (Wayback Machine), Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić: Na vječnoj straži zaljeva
  2. a b c d e f (crnogorski) Palata Šestokrilović, bokabay.info
  3. a b c (crnogorski) Expeditio Arhitektonska analiza palate Šestokrilović u Perastu, 24. siječnja 2009. (pristupljeno 17. srpnja 2009.)
  4. (srpski) Veroljub Trifunović Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 13: Zlatni vek , pristupljeno 16. travnja 2016.
  5. a b c (srpski) Veroljub Trifunović Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 29: Šestokrilović
  6. (crnogorski) Muzej grada PerastaArhivirana inačica izvorne stranice od 23. travnja 2016. (Wayback Machine) Dragana Lalošević: Etnografska zbirka, pristupljeno 16. travnja 2016.
  7. (crnogorski) Boka 28-29, zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnost Aleksandra Kapetanović: Istorijski razvoj palate Šestokrilović, str. 71, 72, 74, 75, Herceg-Novi, 2009., pristupljeno 16. travnja 2016.
  8. (crnogorski) Opština Kotor Luka grada Perasta, prostorno planska dokumentacija, usvojeni planovi intervencija, pristupljeno 11. travnja 2016.
  9. Mapa grada Perasta by Expeditio, str. 2, pristupljeno 22. svibnja 2016.
  10. (srpski) Veroljub Trifunović Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 39: Čardaci i đardini
  11. a b c (crnogorski) dozvole 2013/88.pdf Općina Kotor Građevinska dozvola za rekonstrukciju, str. 1, 20. rujna 2013. (pristupljeno 17. srpnja 2016.)
  12. Općina Kotor Studija zaštite graditeljskog nasljeđa Perasta. Pregled formiranih kartona za građevine. MonteCEP – Centar za planiranje urbanog razvoja, Kotor, str. 1, pristupljeno 12. srpnja 2016.
  13. Općina Kotor Studija zaštite graditeljskog nasljeđa Perasta. Pregled formiranih kartona za građevine. MonteCEP – Centar za planiranje urbanog razvoja, Kotor, str. 3, pristupljeno 17. srpnja 2016.
  14. (crnogorski) Skala Radio[neaktivna poveznica] Nevenka Pavićević: O bujičnim kanalima niko ne vodi dovoljno računa, 21. listopada 2014. (pristupljeno 17. srpnja 2016.)
   
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice

uredi