Pandžaši

Pandžaši (lat. Callitrichidae) su porodica malih majmuna sličnih vjevericama, koji obitavaju u Južnoj Americi (Brazil). Porodica uključuje nekoliko rodova, među kojima su marmozeti, tamarini i lavlji tamarini. Neko vrijeme ova porodica smatrala se potporodicom porodice Cebidae i nosila je naziv Callitrichinae.

Pandžaši
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Mammalia
Red:	Primates
Podred:	Haplorrhini
Infrared:	Simiiformes
Pared:	Platyrrhini
Porodica:	Callitrichidae Gray, 1821.
Rodovi
Cebuella Callibella Callithrix Mico Leontopithecus Saguinus Callimico
Sinonimi
Callithricidae Thomas, 1903. Callitrichidae Napier and Napier, 1967. Hapalidae Wagner, 1840.
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike

Opis

Najmanji su čovjekoliki majmuni. Glava im je duljine 12-35 centimetara, a rep 15-44 centimetra i uvijek je znatno duži od tijela. Težina im varira između 100 i 600 grama. Krzno im je mekano i gusto, kod nekih vrsta svilenkasto. Boja varira ovisno o vrsti, od crne do smećkasto-žutih nijansi. Udovi su relativno kratki, stražnje noge su nešto dulje od prednjih. Na prstima (osim palcu) umjesto noktiju imaju pandže, po čemu su i ime dobili. One im omogućuju lakše penjanje po drvećima, ali i olakšavaju potragu za hranom. Glava im je okrugla, a nos je relativno kratak. Imaju ukupno 32 zuba. Za razliku od svih ostalih majmuna Novog svijeta, nema 3, nego 2 kutnjaka.

Ishrana

Svejedi su, jedu kukce, voće, biljni sok i smolu s drveća. imaju specijalizirane zube, kojima mogu glodati rupe u korama drvećam, a tako dobivaju sok iz drveća. U vrijeme kada nema baš previše voća, ovo predstavlja važan dio prehrane. Povremeno, vrlo rijetko, jedu i male beskralježnjake, te ptičja jaja.

Ponašanje

Sve vrste su aktivne danju, noću spavaju u šupljinama stabala ili u bujnoj vegetaciji. Drvne su životinje i mogu se dobro kretati svi četirima nogama. Također, zahvaljujući svojim tankim nožicama mogu i vrlo dobro skakati i penjati se po drvećima. Pokreti su im inače jako brzi i okretni. Komuniciraju različitim zvukovima (među kojima su i oni kojima se upozorava na grabežljivce u blizini), izrazima lica i držanjem tijela.

Razmnožavanje

Žive u malim, teritorijalnim grupama s 2-15 životinja. Skupina se sastoji od jedne ili više ženki i od jednog ili više mužjaka, skupa se pare, a samo jedna ženka u skupini je reproduktivno aktivna. Ženka se pari s više mužjaka, a svaki od njih snosi svoj dio odgovornosti oko odgajanja potomaka. Među proučavanim jedinkama, blizanci čine 80% rođenih potomaka.