Cvjetni pelud

(Preusmjereno s Pelud)

Pelud ili cvjetni pelud je čista praškasta tvar koju proizvode muške gamete na biljkama. Pelud se sastoji od mnoštva mikrogametofita (polenskih zrnaca). Znanost koja proučava pelud naziva se palinologija i vrlo je korisna u paleoekologiji, palentologiji, arheologiji i forenzici.

Peludi po mikroskopom.
Zrnca peluda na cvijetu

Struktura peluda uredi

Svako zrnce peluda sadrži vegetativne stanice i generativne stanice s dvije jezgre. Zrnca dolaze u različitim oblicima, veličinama i površinskim oznakama osobitim za vrstu biljke. Većina zrnaca je sferičnog oblika. Najmanje zrno peluda proizvode biljke iz roda Myosotis (oko 6 µm).

Kemijski sastav uredi

U raznim uzorcima peluda pronađeni su sljedeći vitamini: tiamin (B1), riboflavin (B2), piridoksin (B6), nikotinska kiselina, pantotenska kiselina, folna kiselina, askorobinska kiselina (C), karotin, rutin i vitamini E i D. Detaljnom analizom je ustanovljeno da pelud mnogih biljaka sadrži: silicij, sumpor, bakar, kobalt, natrij, željezo, aluminij, kalcij, magnezij, mangan, fosfor, barij, srebro, cink, krom, stroncij i druge mikroelemente.

U njegov sastav ulaze i razne bjelančevine i slobodne aminokiseline, za organizam važni enzimi katalaza, invertaza i neke organske kiseline, jabučna, vinska i mliječna. Djelovanjem fermenta koje pčele izlučuju prilikom nabijanja peludau saće u peludu dolazi nakon nekoliko tjedana do znatne izmjene tvari. Kemijski sastav i hranjiva svojstva razlikuju se između svježeg peluda i peluda u saću.

Oprašivanje uredi

Oprašivanje je prenošenje peludnog praha s prašnika na stigmu tučka. Postoji više načina oprašivanja:

  • Samooprašivanje
  • Oprašivanje pomoću vjetra
  • Oprašivanje pomoću vode
  • Oprašivanje pomoću životinja

Pelud u pčelarstvu uredi

 
Pčela skuplja pelud s cvijeta

Pčele sakupljaju cvjetni pelud zato što sadrži bjelančevine, masti, šećere, vitamine i druge korisne tvari za njegovanje legla. Ako nema dovoljno unosa cvjetnog praha u košnicu pčele zaostaju u razvoju. Peludi raznih vrsta biljaka imaju određene i stalne veličine, boju i oblik. Ako gledamo pod mikroskopom pelud uzet s tijela pčele ili iz meda, po njihovoj veličini i obliku možemo odrediti koje je cvjetove posjetila pčela, odnosno od kojih biljaka potiče med.

Veličina peludovih zrna raznih biljaka bitno se razlikuju. U većini slučajeva ta zrna dostižu oko 0,015 - 0,050 mm u promjeru, a kod samo malog broja biljaka npr. tikava, 0,15 - 0,20 mm. Po boji peluda može se raspoznati od kojih je biljaka sakupljeno: s maline je bijel, s jabuka je svijetložut, sa suncokreta i žutog kokosa je zlatnožut, s krušaka je crvenožut, s marelice i kestena je tamnocrven, s bijele djeteline je smeđ, s hrasta je žutozelen, s lipe je svijetlozelen, s facelije je ljubičast i tako dalje.

Cvjetni pelud ili cvjetni prah kao pčelinji proizvod izuzetno je zdrav kao dodatak ljudskoj prehrani.

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cvjetni pelud