Planinski luk
Planinski crijemuž (planinski luk, lat. Allium victorialis), biljka iz roda lukova, porodica zvanikovke, trajnica raširena po Euroaziji.[1]Kod nas ga ima na Velebitu i u Gorskom kotaru.
| Planinski crijemuž | |
|---|---|
 A. victorialis | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Liliopsida |
| Red: | Asparagales |
| Porodica: | Amaryllidaceae |
| Rod: | Allium |
| Vrsta: | A. victorialis |
| Dvojno ime | |
| Allium victorialis L. | |
| Baze podataka | |
Opis
urediStabljika naraste od 30 do 60cm visine.
Jestivost
urediJestivi su i lukovica i sasvim mladi listovi, jak miris na češnjak.[2]U Japanu se kao povrće i uzgaja.Naročito je cijenjen u Rusiji i Ukrajini.Sadrži do 730 mg/% vitamina C.[3]Koristi se i u narodnoj medicini.
Sastav
urediU svim dijelovima biljke zastupljeno je eterično ulje,askorbinska kiselina,lizocin te fitoncidi.Od makroelemenata sadrži(mg/g)[4]:
- К — 37,0
- Са — 15,8
- Mg — 3,3
- Fe −0,03;
Od mikroelemenata, sadrži (mkg/g):
- Mn-0,17
- Cu-0,78
- Zn-0,47
- Со — 0,03
- Мо — 0,25
- Cr — 0,05
- Al — 0,16
- Ва — 0,02
- V — 0,11
- Se — 13,3
- Ni — 0,16
- Sr-0,65
- Pb — 0,07
- В — 31,2
Dodatna literatura
urediGrlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.
Izvori
uredi- ↑ Catalogue of Life: 31st July 2018 Pristupljeno 24. kolovoza 2018.
- ↑ Priroda i biljke Pristupljeno 24. kolovoza 2018.
- ↑ Губанов И. А. и др. Дикорастущие полезные растения СССР / отв. ред. Т. А. Работнов. — М.: Мысль, 1976. — С. 61. — 360 с.
- ↑ Kolektiv autora: Po čemu rastenija lečat ,Moskva 1989.,str.228