Otvori glavni izbornik
Darovi ispod božićnog drvca.

Poklon ili u razgovornom jeziku dar[1] je predmet darivanja bez posebnog razloga, očekivanja ili naknade u svečanim prilikama kao što su praznici, blagdani, primanje vjerskih sakramenta ili neka druga slavlja.

Poklon, odnosno dar, može biti neki predmet, novac, komad odjeće i obuće ili neki mali znak pažnje kao što je slatkiš. Poklanjanje, odnosno darivanje, može biti izraz ljubavi, prijateljstva, zahvalnosti, solidarnosti ili pružanja uzajamne pomoći.

Prilike darivanjaUredi

 
Djecu se najčešće dariva igračkama, knjigama i slatkišima.

Dar i poklonUredi

U hrvatskom jeziku dar i poklon imaju isto značenje ukoliko označavaju predmet darivanja. Imenica poklon u razgovornom jeziku označava dar, ali izvan tog značenja označava i naklon, maniru iskazivanja poštovanja, najčešće sagibanjem tijela (nakloniti se publici).[1] Iz tog značenja proizašle su riječi poklonstvo i poklonik, koje su također vezane uz iskazivanje poštovanja.

Imenica poklon mlađa je u hrvatskom jeziku, ali se svejedno može pronaći u djelima starijih hrvatskih pisaca, poput u Gundulićevom Osmanu.

Imenica dar potječe još iz praslavenskog jezika i mnogo je starija u hrvatskom jeziku, a pripada istoj porodici kao i glagol dati. Dar je ono što se daje, ono što je dano (darovano).[2] U tom smislu razlikuju se dva značenja imenice dar: ono što je netko nekom dao, odnosno poklon, ali i ono što je nekom dano, talent, nadarenost, pa i sposobnost (tako se kaže imati dara za pisanje kada se želi označiti nečija nadarenost za pisanjem; dar se koristi i u izrazu izgubiti dar govora, gdje se označava tjelesna mana osobe).[2]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Hrvatski jezični portal, značenje pojma: poklon (pristupljeno 16. travnja 2017.)
  2. 2,0 2,1 Bujica riječi, Dejana Šćuric: Dar i poklon, 20. prosinca 2013. (pristupljeno 16. travnja 2017.)