Pokolj u Zabiokovlju 29. kolovoza 1942.

Pokolj u Zabiokovlju se je dogodio za vrijeme četničkog pohoda 29. kolovoza 1942. godine tijekom završnih djelovanja u sklopu talijanske operacije Albia protiv biokovskih partizana. Tada je stradao najmanje 141 civil (četnici sami govore o preko 900 "ustaša" koje da su pobili) u selima Rašćane, Kozica, Dragljane i Župa na području Vrgorca među kojima su i tri svećenika: kozički fra Ladislav Ivanković, rašćanski don Ivan Čondić i župski don Josip Braeonović. Sela (i crkve u njima) su četnici opljačkali i spalili.

Zločine su počinili četnici iz Istočne Hercegovine koje su na to područje svojim kamionima prevezli Talijani (koji su četnike u svojoj okupacijskoj zoni koja je dopirala do iznad Mostara naoružavali, hranili i plaćali), u sklopu Operacije Albia.

U selu Rašćane mučeno je i ubijeno barem 36 osoba i to:[1][2]

Spomen ploča mještanima sela Rašćane koje su ubili hercegovački četnici 29. kolovoza 1942. godine
1. Don Ivan Čondić, župnik Rašćana 19. Erceg Mihovil Filipov, ubijen
2. Belaić Andrija Petrov, ubijen 20. Erceg Mate Filipov, ubijen
3. Belaić Stjepan Andrijin, ubijen 21. Erceg Jure Jozin, ubijen
4. Družijanić Jure Matin, mučen pa ubijen 22. Erceg Nediljko Mirkin, ubijen
5. Erceg Ante Matin, izvađene mu oči pa ubijen 23. Erceg Toma Mijin, mučen i ubijen
6. Erceg Marinko Andrijin, ubijen 24. Knezović Ivan Ilijin, ubijen
7. Erceg Milan Mijin, ubijen pa u kući zapaljen 25. Lendić Andrija Jozin, ubijen
8. Erceg Marijan Jakovljev, ubijen 26. Lendić Jure Markov, mučen pa ubijen
9. Erceg Jure Ivanov, mučen pa ubijen 27. Lendić Marijan Jurin, ubijen
10.Erceg Gabro Antin, mučen pa ubijen 28. Lendić Ante Jurin, mučen pa ubijen
11. Erceg Jure Marijanov, izvađene mu oči pa ubijen 29. Lendić Ivan Mijin, ubijen pa spaljen
12. Erceg Ivan Nikolin, izvađene mu oči pa ubijen 30. Lendić Ivan Ivanov, ubijen pa spaljen
13. Erceg Ivan Jurin, ubijen 31. Lendić Marko Mijin, ubijen
14. Erceg Marijan Ivanov, mučen pa ubijen 32. Lendić Križan Jozin, ubijen
15. Erceg Jure Križanov, mučen pa ubijen 33. Lendić Petar Jozin, ubijen
16. Erceg Mirko Jurin, ubijen 34. Lendić Stanko Matin, ubijen
17. Erceg Joze Antin, ubijen 35. Lendić Tomislav Ilijin, ubijen
18. Erceg Mate Jurin, ubijen 36. Ban Ljubo (iz Podgore), ubijen

U tom selu spaljeno je oko 205 stanbenih zgrada i staja u zaselcima istočno od školske zgrade (uključujući i školsku zgradu) te zaselak Mali Godinj (zaselak Veliki Godinj je samo opljačkan). Pritom su opljačkali sve do čega su došli: novac, zlato, hranu, odjeću i obuću, ne štedeći ni seosku crkvu Svetog Stjepana.


U selu Kozica ubijene je najmanje 63 osobe, a zapaljeno je 397 kuća i staja. Ovo je nepotpun popis ubijenih osoba:[3]

1. fra Ladislav Ivanković, župnik ---- 25. Ravlić Ante Ivanov
2. Vuletić Ivan Petrov 26. Ravlić Marijan Markov
3. Vuletić Jakov Radin 27. Glavaš Stipan Šimunov
4. Jujinović Mate Šimunov 28. Katić Ivan Božin
5. Jujinović Martin Antin 29. Katić Petar Ivanov
6. Jujinović Martin Ivanov 30. Katić Jozo Ivanov
7. Jujinović Luka Jozin 31. Katić Ivan Ivanov
8. Jujinović Jozo Ivanov 32. Miočević Jozo Markov
9. Begović Jure Markov 33. Miočević Jozo Tomin
10. Begović Marka Vinko 34. Miočević Jurka Markova
11. Begović Petar Matin 35. Katić Mijo Antin
12. Begović Petar Ivanov 36. Katić Grgo Jozin
13. Begović Martin Antin 37. Vekić Ivana Franin
14. Begović Marko Martinov 38. Pejdo Josip Ivanov
15. Begović Vice Antin 39. Antunović Matija Petrova
16. Begović Mijo Markov 40. Pavić Šimun Mijin
17. Begović Nikola Mišin 41. Pavić Mate Antin
18. Begović Joze Jurin 42. Maras Jozo Matin
19. Begović Marijan Jozin 43. Maras Mate Jozin
20. Begović Ivan Antin 44. Okmažić Ivan Stipin
21. Pucar Marijan Markov 45. Okmažić Marko Stipin
22. Pucar Mijo 46. Okmažić Marija Petrova
23. Pucar Luka Stipanov 47. Okmažić Ilija Jozin
24. Ravlić Ivan Nikolin I još 17 osoba iz toga sela.


U selu Dragljane ubijena je 41 osoba, a zapaljeno 90 kuća i staja.[3]


Pored navedenih, četnici su toga dana ubili i župnika iz sela Župa don Josipa Braeonovića koji im je krenuo ususret želeći ih odgovoriti od daljnjih ubijanja ljudi i paljenja kuća.

Četnicima je zapovijedao major Petar Baćović, koji u izvještaju "đeneralu" Draži Mihailoviću piše:

“Vratio sam se sa puta po Hercegovini. Četiri naša bataljona, oko 900 ljudi, krenuli su 30. avgusta preko Ljubuškog, Imotskog i Podgore i izbili kod Makarske na more. Sedamnaest sela spaljeno, 900 ustaša ubijeno, nekoliko katoličkih sveštenika živo odrano. Prvi put posle sloma poboli srpsku zastavu u more i klicali kralju i Draži. Naši gubici minimalni.”

Već 3. rujna Draža Mihailović odgovara Baćoviću:

“Zadovoljan sam sa vašim izveštajem o izbijanju na more. Iskoristite ovu akciju da se postavi siguran kanal za vezu sa Dinarskom divizijom. Posle ovoga za najkraće vreme Vi zajedno sa dinarcima treba da raščistite prostoriju između: Mostar — Konjic — Visoko — Travnik — Jajce — Livno. Dinarce postaći na jači rad i što hitniju organizaciju i aktivnu borbu protiv komunista i ustaša”.[4]

Izvori

uredi
  1. Spomen ploča ubijenim mještanima u selu Rašćane
  2. Dušan Plenča, "Partizanski odredi naroda Dalmacije 1941-1942", Vojnoizdavači zavod JNA "Vojno delo", Beograd, 1960., str. 379. i 380.
  3. a b Dušan Plenča, "Partizanski odredi naroda Dalmacije 1941-1942", Vojnoizdavači zavod JNA "Vojno delo", Beograd, 1960., str. 380
  4. "Draža Mihailović", poglavlje "Četničke brigade u okupatorskim operacijama 'Albia', 'Alfa' i 'Dinara'", Nikola Milovanović, Beograd, "Rad" 1984.

Literatura

uredi
  • Dušan Plenča, "Partizanski odredi naroda Dalmacije 1941-1942", Vojnoizdavači zavod JNA "Vojno delo", Beograd, 1960.
  • Nikola Milovanović, "Draža Mihailović", Centar za informacije i publicitet, 1985.

Vanjske poveznice

uredi