Pokrajine i teritoriji Kanade

U političkoj podjeli na prvoj razini, Kanada se dijeli na pokrajine i teritorije. Glavna razlika između pokrajina i teritorija je stupanj samostalnosti u odnosu na središnju vlast.

Podjela Kanade

Deset kanadskih pokrajina čine Alberta, Britanska Kolumbija, Manitoba, Novi Brunswick, Newfoundland i Labrador, Nova Škotska, Ontario, Otok princa Edwarda, Québec i Saskatchewan, dok tri teritorija čine Sjeverozapadni teritoriji, Nunavut i Yukon.

Pokrajine imaju velike vlastite ovlasti, slične saveznim državama. Svaka pokrajina ima vlastiti parlament, vladu, financijska sredstva, sudove i druge pokrajinske ovlasti. Teritorijima izravno upravlja savezna vlast.[1][2][3]

Pokrajine

uredi
Zastava Pokrajina Poštanska kratica/
ISO kôd
Glavni grad Najveći grad Pridruživanje konfederaciji Stanovništvo
(2008.)[4]
Površina (km2) Službeni jezik Kanadski parlament
Kopno Voda Ukupno Donji dom Gornji dom
  Ontario ON Toronto Toronto 1. srpnja 1867. 12.891.787 917.741 158.654 1.076.395 engleski1
francuski2
107 24
  Québec QC Québec Montréal 7.744.530 1.356.128 185.928 1.542.056 francuski 75 24
  Nova Škotska NS Halifax Halifax 935.962 53.338 1.946 55.284 engleski1 11 10
  Novi Brunswick NB Fredericton Saint John 751.527 71.450 1.458 72.908 engleski, francuski 10 10
  Manitoba MB Winnipeg Winnipeg 15. srpnja 1870. 1.196.291 553.556 94.241 647.797 engleski1
francuski2
14 6
  Britanska Kolumbija BC Victoria Vancouver 20. srpnja 1871. 4.428.356 925.186 19.549 944.735 engleski1 36 6
  Otok princa Edwarda PE Charlottetown Charlottetown 1. srpnja 1873. 139.407 5.660 5.660 engleski1 4 4
  Saskatchewan SK Regina Saskatoon 1. rujna 1905. 1.010.146 591.670 59.366 651.036 engleski1 14 6
  Alberta AB Edmonton Calgary 3.512.368 642.317 19.531 661.848 engleski1 28 6
  Newfoundland i Labrador NL St. John's St. John's 31. ožujka 1949. 508.270 373.872 31.340 405.212 engleski1 7 6

Napomene:

1. de facto
2. de jure

  • Prije Konfederacije, Ontario i Québec bili su dio Provincije Kanade.
  • Prije nego što su postali dio Kanade, Nova Škotska, Novi Brunswick, Britanska Kolumbija i Otok princa Edwarda bili su zasebne kolonije.
  • Manitoba je uspostavljena u isto vrijeme kad i Sjeverozapadni teritoriji.
  • Alberta i Saskatchewan nastali su od dijela područja Sjeverozapadnih teritorija.
  • Prije nego što je postao dio Kanade, Newfoundland je bio područje (dominion) u Britanskom Commonwealthu. Područje Labradora bilo je dio Newfoundlanda od 1927. godine. Ustavnim amandmanom 6. prosinca 2001., pokrajina Newfoundland promijenila je ime u Newfoundland i Labrador.

Teritoriji

uredi
Kanadski teritoriji
Zastava Teritorij Poštanska kratica/
ISO kôd
Glavni i najveći grad Pridruživanje konfederaciji Stanovništvo
(2008.)[4]
Površina (km2) Službeni jezici Kanadski parlament
Kopno Voda Ukupno Donji dom Gornji dom
  Sjeverozapadni teritoriji NT Yellowknife 15. srpnja 1870. 42.514 1.183.085 163.021 1,346,106 engleski, chipewyan, cri, francuski, gwich’in, inuinnaqtun, inuktitut, inuvialuktun, sjeverni slavey, južni slavey, tlichos 1 1
  Yukon YT Whitehorse 13. lipnja 1898. . 31.530 474.391 8.052 482.443 engleski, francuski 1 1
  Nunavut NU Iqaluit 1. travnja 1999. 31.152 1.936.113 157.077 2.093.190 inuktitut, inuinnaqtun, engleski, francuski 1 1

Poveznice

uredi

Izvori

uredi
  1. Department of Justice Canada. 1985. Northwest Territories Act. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. rujna 2006. Pristupljeno 6. ožujka 2010.
  2. Department of Justice Canada. 2002. Yukon Act. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. lipnja 2011. Pristupljeno 6. ožujka 2010.
  3. Department of Justice Canada. 1993. Nunavut Act. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. siječnja 2011. Pristupljeno 6. ožujka 2010.
  4. a b Statistics Canada Population Estimates (1. travnja 2008.). Inačica izvorne stranice arhivirana 30. srpnja 2008. Pristupljeno 6. ožujka 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)