Jasika (trepetljika, lat. Populus tremula) je biljna vrsta iz porodice Salicaceae (Vrbe) iz roda Populus (Topole). Raste kao samonikla biljka u Europi od sjevera sve do hrvatskih krajeva. U Aziji je rasprostranjena u sjevernim krajevima od Sibira do Japana. Jasika raste na osunčanim površinama (heliofilnost). Zbog toga raste na šumskim čistinama, u svjetlijim brdskim i planinskim šumama te u opsegu acidofilnih šuma kitnjaka, te na paljevinama, sječinama ili vrištinama. Jasika je fotoperiodične ovisnosti prilagođavanja na prilike dugog dana, što se primijetilo prilikom križanja Populus tremula — Populus tremula, kod kojih je jedan roditelj bio iz sjeverne Švedske.[1]

Jasika
List jasike.
List jasike.
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Malpighiales
Porodica: Salicaceae
Rod: Populus
Vrsta: P. tremula
Dvojno ime
Populus tremula
L.
Raspon
Karta rasprostranjenosti jasike
Karta rasprostranjenosti jasike
Baze podataka

Flora Croatica

List odnosno baza plojke je okruglasta (orbisulatus), približno jednako širok i dug. Budući da okruglasti nazubljeni listovi trepere i na vrlo slabom vjetru dobila je ime trepetljika.

Simbiotska je biljka bijelog tartufa.[2]

Zbog mekoće drva, koristi ga se pri izradi furnira, iverica, žigica, vlaknatica i celuloze.

Sastav uredi

Svi dijelovi biljke sadrže glikozide (salicin,populin i salicil populozid),eterično ulje,organske kiseline i taninske tvari.Listovi sadrže 471,3 mg% askorbinske kiseline i 41,3 mg% karotina.[3]

Djelovanje uredi

Antimikrobno, protuupalno, antitusivno, koleretsko i antihelmintsko djelovanje.

Dodatna literatura uredi

Grodzinski,A.M. Likarski roslini - enciklopedični dovidnik,Kijev 1991.

Izvor uredi

  1. Grehn J. — O POJAVAMA CIJEPANJA I FOTOPERIODIČKIM UPLIVIMA KOD KRIŽANJA UNUTAR SEKCIJE POPULUS LEUCE DUBY (S. 61—69). Šumarski list5-6/1955. str.66
  2. Simbiotske biljke bijelog tartufa. Istria Gourmet
  3. Grodzinski,A.M. Likarski roslini - enciklopedični dovidnik.Kijev 1991.,str.312