|
'''Promjenjivica'''<ref>[http://free-zg.htnet.hr/jsribar/demistif.pdf Demistificirani C++, 2. izdanje, str. 33]</ref><ref>[http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog7.htm Digitalna zbirka Filozofskog fakulteta u Zagrebu] Miroslav Tuđman, Damir Boras, Zdravko Dovedan: Uvod u informacijske znanosti. Baze podataka.</ref><ref>[http://www.fsb.unizg.hr/usb_frontend/files/1332414796-0-matlab_udzbenik.pdf Fakultet strojarstva i brodogradnje - MATLAB - Matrični laboratorij] </ref> (imenica; ''engl. variable'', u hrv. u upotrebi još i '''varijabla''') u kontekstu programiranja jest ime kojem je pridružena vrijednost, i ta vrijednost se naziva vrijednost promjenjivice.
{{Izvor}}
{{Wikipoveznice}}
'''Promjenjivica''' (imenica; ''engl. variable'', u hrv. u upotrebi još i '''varijabla''') u kontekstu programiranja jest ime kojem je pridružena vrijednost, i ta vrijednost se naziva vrijednost promjenjivice.
Vrijednost promjenjivice moguće je "promijeniti", odnosno moguće joj je pridružiti neku drugu vrijednost, pa otud naziv promjenjivica.
==Podloga==
PromjenjivaPromjenjivica (engl. variable) je naziv koji je izmišljen da bi se imenovala stanovita ideja, i taj naziv se počeo upotrebljavati s pojavom prvih [[programski jezik|programskih jezika]]. Pri tome nije bila dana konkretna i jednoznačna [[definicija]] promjenjive, nego se taj naziv počeo upotrebljavati spontano. Iz tog razloga ne postoji jedinstvena definicija promjenjivepromjenjivice, već svaki čovjek može shvaćati promjenjivupromjenjivicu na svoj način, što je često uvjetovano programskim jezikom koji se koristi.
Tako, iako danas ne postoji jedinstvena definicija promjenjivepromjenjivice oko koje bi se svi mogli složiti, možemo pokušati dati opis ideje što bi promjenjivapromjenjivica trebala biti, odnosno možemo pokušati opisati najopćenitiji mentalni model promjenjivepromjenjivice, kao što je to napravljeno na početku ovog članka.
Svaki programski jezik može imati svoje ostvarenje ideje promjenjivepromjenjivice, često uvjetovano raznim tehničkim ograničenjima. Pri tome to ostvarenje može u nekim detaljima biti u suprotnosti s općenitom idejom promjenjivepromjenjivice, ali tada je to problem tih konkretnih ostvarenja. Kada početnici uče dotični jezik, taj problem može rezultirati teškoćama u shvaćanju ideje promjenjivepromjenjivice, kao i pogreškama odkoju stranečine iskusnijihiskusniji korisnikakorisnici.
Tako u pojedinim programskim jezicima kao dodatno možemo: dobiti adresu promjenjivepromjenjivice, promijeniti vrijednost promjenjivepromjenjivice bez navođenja njenog imena, te promijeniti vrijednost promjenjivepromjenjivice primjenjujući operaciju na samoj vrijednosti promjenjivepromjenjivice. U ovom posljednjem slučaju vrijednost promjenjivepromjenjivice shvaćamo kao vrijednost promjenjivog objekta. U nekim jezicima se promjenjivejezicima promjenjivice shvaćaju kao pokazivači na objekte.
PromjenjivePromjenjivice možemo shvaćati i vanizvan konteksta programskih jezika. Na primjer, možemo pojmiti promjenjivupromjenjivicu imena ''stanje_prekidača'', čija vrijednost može biti 'uključen' ili 'isključen'.
==Ime promjenjive==
U jezicima s gipkim sustavom tipova, obično kažemo da izrazi nemaju tip podatka, već samo vrijednosti imaju tip. S obzirom da promjenjiva može biti izraz, tada promjenjiva nema tip, nego njena vrijednost ima tip. Tada je moguće promjenjivi pridružiti bilo koju vrijednost.
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Računarstvo]]
| 