Varijabla (računarstvo): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uršul je premjestio stranicu Promjenjivica na Promjenjivica (računalstvo) |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Promjenjivica'''<ref>[http://free-zg.htnet.hr/jsribar/demistif.pdf Demistificirani C++, 2. izdanje, str. 33]</ref><ref>[http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog7.htm Digitalna zbirka Filozofskog fakulteta u Zagrebu] Miroslav Tuđman, Damir Boras, Zdravko Dovedan: Uvod u informacijske znanosti. Baze podataka.</ref><ref name="Essert, Žilić">[http://www.fsb.unizg.hr/usb_frontend/files/1332414796-0-matlab_udzbenik.pdf Fakultet strojarstva i brodogradnje - M. Essert, Tihomir Žilić: MATLAB - Matrični laboratorij] </ref> (imenica; ''engl. variable'', u hrv. u upotrebi još i '''varijabla''') u kontekstu [[programiranje|programiranja]] jest ime kojem je pridružena vrijednost, i ta vrijednost se naziva vrijednost promjenjivice.
Vrijednost promjenjivice moguće je "promijeniti", odnosno moguće joj je pridružiti neku drugu vrijednost, pa otud naziv promjenjivica.
Promjenjivica je svojevrsno skladište u kojem se nalazi podatak, a unutar kojeg se može tijekom rada mijenjati, od čega je došlo ovakvo ime. <ref name="Essert, Žilić"/> Ime promjenjivice čine kombinacije slovnobrojčanih znakova s time da prvi znak ne smije biti znamenka niti znak [[razgodak|razgotka]].<ref name="Essert, Žilić"/> Kakva će biti promjenjivica, ovisi kakva se pridružba napravila. Promjenjivici je moguće pridružiti bilo koji tip podatka.<ref name="Essert, Žilić"/>
Kada se više promjenjivica poveže operatorima, dobije se '''izraz'''.<ref name="Essert, Žilić"/>
Bitno je promjenjivicu ne shvatiti kao da je ona samo ime, jer u pojam promjenjivice ulazi i ideja njoj pridružene vrijednosti, kao i ideja vremena kroz koje je vrijednost promjenjivice moguće mijenjati. Dakle, ako bismo htjeli doznati vrijednost neke promjenjivice imena '''a''', ne bi bilo dovoljno pitati: "koja je vrijednost promjenjivice '''a'''" - potrebno je pitati koja je vrijednost promjenjivice '''a''' u nekom trenutku '''t'''. Ovo je u oprjeci s promjenjivicama (varijablama) kakve poznajemo u matematici, iz čijeg je poimanja isključena ideja promjene kroz vrijeme: varijable u matematici mogu poprimati različite vrijednosti, ali samo u različitim kontekstima. Unutar istog konteksta (jednadžba, formula) one su - nepromjenjive.
Line 22 ⟶ 25:
Promjenjivice možemo shvaćati i izvan konteksta programskih jezika. Na primjer, možemo pojmiti promjenjivicu imena ''stanje_prekidača'', čija vrijednost može biti 'uključen' ili 'isključen'.
==Ime
U programskim jezicima su
Kao i svi identifikatori u programskim jezicima, ime
Da bi programski jezik mogao razlikovati imena
U nekim programskim jezicima se ime
Postoje bitne razlike u osjetljivosti imena
Neka od tipičnih imena
i, j, n, a, b, broj, sum, max, retval, point, cijena.
Kao što je vidljivo, za razliku od matematičkih imena, imena
==Tipovi==
U jezicima sa stojnim sustavom tipova, svaka
U jezicima s gipkim sustavom tipova, obično kažemo da izrazi nemaju tip podatka,
== Izvori ==
|