Snježana Kordić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 16:
}}
 
'''Snježana Kordić''' ([[Osijek]], [[1964.]]), [[hrvatska]] [[jezikoslovlje|jezikoslovka]] i [[filologija|filologinja]]. Kao suvremena zagovornica teze da su hrvatski i srpski samo nazivi za dvije varijante jedinstvenog "[[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]]", javno je najistaknutija među znanstvenicima koji svojim radom nastoje poništiti postignuće hrvatskih intelektualaca u obrani hrvatskog jezika kao samobitnog: takav stav Snježana Kordić izražava čak- između ostalog - i negativnim pisanjem o [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] iz 1967. godine.<ref>v. izrijekom protiv Deklaracije na str. 21 knjige [http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf "Jezik i nacionalizam"], Snježana Kordić, Derieux 2010</ref>  
 
== Životopis ==
Redak 46:
“''Danas od “[[srpskohrvatski|srpskohrvatskog]]” ostaje samo na njemačkom jezičnom području - gdje je taj pojam i nastao - još samo taj šturi naziv za jezik. I najvjerojatnije će to biti sve što će još određeno vrijeme i ostati od tog jezika! Odatle i razumljiva uznemirenost, da ne kažem panika, nekih predavača toga “jezika” koji [[de facto]] nikada i nije postojao, a danas više ni [[de jure]] nigdje ne postoji.''”<ref>Vinko Grubišić: “Komentar diskusije o nazivu jezika” Snježane Kordić, Književna republika, Ožujak/Travanj 2003., 3-4, str. 225</ref> “''Ako ona primjerice doista smatra “anakronim nacionalizmom” nazivanje (svoga) Slavonca [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] hrvatskim piscem ili ako stvarno vjeruje u to da djeca u hrvatskim školama ne bi smjela učiti hrvatske nazive mjeseci, onda ja mislim kako bi se kolegica Snježana Kordić trebala ozbiljno zabrinuti čak i za svoje mentalno zdravlje''”<ref>Ivo Pranjković: Autizam hrvatske filologije i paranoja Snježane Kordić, Književna republika, Siječanj/Veljača 2005., 3-4, str. 210</ref>, na što mu je odgovorila da nigdje ne zastupa stav da naziv “siječanj” treba zabraniti.<ref>{{cite journal |author=Kordić, Snježana |title=Kroatistika i nacionalizam (odgovor I. Pranjkoviću)|url=http://bib.irb.hr/datoteka/430086.KROATISTIKA_I_NACIONALIZAM.PDF |journal=Književna republika|volume=3 |issue=9-12 |pages=218–219 |year=2005 |accessdate=6. lipnja 2013}}</ref>
 
U knjizijavnim Snježanesu Kordićmedijima “''Jezikteze iSnježane nacionalizamKordić je impresivan način na kojida je svakahrvatski suštinska tvrdnja kroz cijelu knjigu podržana nizom citata međunarodnih eksperata iz raznih polja misli i znanosti.''”<ref>{{cite web|first=Juan Cristóbal |last=Díaz |date=10. veljače 2014 |title=El nacionalismo lingüístico: una ideología pandémica (Entrevista con Snježana Kordić) |url=http://www.euphoniaediciones.com/canal/lengua-y-nacionalismo/11 |publisher=''Euphonía Ediciones'' |archivedate=15. ožujka 2014 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6Ng9hK8p8 |accessdate=24. travnja 2014}}</ref> U javnim su medijimajezik tesamo citiranevarijanta tvrdnjesrpskohrvatskog odbacilinapadali jezikoslovci Nataša Bašić-Kosić<ref>Nataša Bašić: Strategija i stratezi u obračunu s hrvatskim jezikom i jezikoslovljem, http://www.hkv.hr/izdvojeno/tribine/kultura/7165-strategija-i-stratezi-u-obraunu-s-hrvatskim-jezikom-i-jezikoslovljem.html, pristupljeno 21. studenoga 2012.</ref>
Ranko Matasović,<ref>Ranko Matasović: Srpskohrvatski nikada nije ostvaren, jer nije ni postojao, http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac383.nsf/AllWebDocs/Srpsko_hrvatski_nikada_nije_ostvaren__jer_nije_postojao , pristupljeno 21. studenoga 2012.</ref>
Radoslav Katičić, <ref>Radoslav Katičić: Srpski jezik nije štokavski, http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac427.nsf/AllWebDocs/Srpski_jezik_nije_stokavski , pristupljeno 21. studenoga 2012.</ref>
Mario Grčević,<ref>Mario Grčević: O nazivu hrvatskoga jezika iz Kordićkine znanosti gledan, http://www.ids-mannheim.de/prag/sprachvariation/fgvaria/Kordic1_PDF.pdf pristupljeno 21. studenoga 2012.</ref><ref>Mario Grčević: Hrvatski jezik u autoričinu patološkom poimanju realnosti, http://bib.irb.hr/datoteka/511274.HS_2011_03_11_2.pdf pristupljeno 21. studenoga 2012.</ref><ref>Mario Grčević: Rat za hrvatski jezik i pravopis, http://www.hkv.hr/izdvojeno/tribine/kultura/7171-dr-sc-mario-grevi-rat-za-hrvatski-jezik-i-pravopis-i-dio.html, pristupljeno 21. studenoga 2012.</ref><ref>Mario Grčević: Uvrede pseudolingvistice, http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac466.nsf/AllWebDocs/Uvrede_pseudolingvistice, pristupljeno 21. studenoga 2012</ref>
[[Zvonko Pandžić]], koji je objelodanio odgovor na polemiku sa Snježanom Kordić u časopisu “Republika”, budući da mu je “Književna republika” odbila objaviti tekst,<ref>Zvonko Pandžić: Od Galileja do zlatne ptičice: O posmrtnoj mutaciji “srpskohrvatskog” jezika, http://www.scribd.com/doc/109055422/Zvonko-Pand%C5%BEi%C4%87-Odgovor-Snje%C5%BEani-Kordi%C4%87-Od-Galileja-do-zlatne-pti%C4%8Dice , http://www.hercegbosna.org/preuzimanja/jezik--kultura--religija/zvonko-pandzic-od-galileja-do-zlatne-pticice--o-posmrtnoj-mutaciji-%C2%BBsrpskohrvatskoga%C2%AB-jezika--303-kb-1811.html , pristupljeno 21. studenoga 2012</ref>
te u knjizi “Čiji je jezik ?” Mate Kapović, koji je autoričin pristup u knjizi “Jezik i nacionalizam” nazvao “''kulturno-lingvističkim autorasizmom''” i “''nacionalističkom interpretacijom''” unitarističke orijentacije.<ref>Mate Kapović: Čiji je jezik ?, http://bib.irb.hr/datoteka/503036.Kapovic_Ciji_je_jezik.pdf , pristupljeno 21. studenoga 2012.</ref> Njegove primjedbe su kasnije osporene u "Zarezu".<ref name="Trigodine">{{cite web|first=Aleksandar |last=Hut Kono |title=Jezik i nacionalizam: tri godine kasnije |url=http://tacno.net/kultura/jezik-i-nacionalizam-tri-godine-kasnije/ |publisher=''Zarez'' |date=27. veljače 2014 |pages=str. 6 |archivedate=14. ožujka 2014 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6O4J5eySE |accessdate=27. travnja 2014}}</ref>
 
[[Jurica Budja]] s [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] u recenziji "Prikaz knjige jezik i nacionalizam Snježane Kordić" između ostalog piše: "''Izdavanje knjige zadobilo je pozornost mnogih novina i listova jer govori o temi koja može poslužiti kao pokriće za ideološke položaje''"(...)"''Bitno je pri tomu da iza pojma kroatisti stoje pojedinačni hrvatski jezikoslovci s kojima se S. Kordić nije slagala i koje je vrijeđala, »polemizirala«, prije, po više časopisa. Proces uzdizanja od pojedinačnoga k općemu služi tomu da se cijela zajednica ljudi koji drže da je hrvatski poseban, samobitan jezik ozloglasi. [[Kroatistika|Kroatiste]] ona nastoji prikazati kao skup umno, duševno i ćudoredno zahirjelih ljudi. U njezinoj knjizi kroatisti postaje upravo ritualni, magijski naziv. Kroatisti su različiti od ostalih južnoslavenskih jezikoslovaca, za koje se Kordić nikada ne služi nazivima kao [[serbist]]i i dr.''"<ref>{{Hrčak|id=101381}} Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Vol.36 No.2 May 2011., Prikaz knjige Jezik i nacionalizam Snježane Kordić, Jurica Budja; [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], pristupljeno 21. svibnja 2011.</ref>