|
}}
'''Felix Bloch''' ([[Zürich]], 23. listopada 1905. – Zürich, 10. rujna 1983.), američki [[fizičar]] švicarskog podrijetla. Na Sveučilištu u [[Leipzig]]u [[doktor]]irao fiziku (1928.) i predavao do 1933. Emigrirao u SAD i djelovao na [[Sveučilište Stanford|Sveučilištu Stanford]] (od 1934. do 1971.). Direktor [[CERN]]-a od 1954. do 1955. U Leipzigu kao [[Teorijska fizika|teoretičar]] dao temeljne doprinose [[Kvantna mehanika|kvantnoj teoriji]] metala. Na Sveučilištu Stanford bavio se eksperimentalnim istraživanjima nuklearnog [[magnetizam|magnetizma]]: izmjerio [[magnetski moment]] [[neutron]]a (s L. [[Luis Walter Alvarez|W. Alvarezom]]), razvio metodu nuklearne indukcije korisne za određivanje sastava i strukture [[molekula]]. Podijelio s [[Edward Mills Purcell|E. M. Purcellom]] [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1952. <ref> '''Bloch, Felix''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8187] "''Hrvatska enciklopedija"'', Mrežno izdanje, Leksikografski zavod MiroslavMiroslava KrležaKrleže, www.enciklopedija.hr, ISBN 978-953-268-038-6, Zagreb, 2016. (pristupljeno 2. prosinca 2016.)</ref>
Poslije drugoga svjetskog rata koncentirao se na istraživanja o nuklearnoj indukciji i [[nuklearna magnetska rezonancija|nuklearnoj magnetskoj rezonanciji]], čiji su temelji utkani u principe MRI.
== Nuklearna magnetska rezonancija ==
{{Glavni|Nuklearna magnetska rezonancija}}
[[datoteka:700 lab fix.JPG|mini|lijevo|250px|''Bruker'' 700 M[[Hz]] NMR [[spektrometar]].]]
'''Nuklearna magnetska rezonancija''' ili '''NMR''' je [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcija]] [[Radio valovi|radiofrekvencijskoga]] [[zračenje|zračenja]] pri prijelazu između [[kvant]]nih stanja [[atomska jezgra|atomskih jezgri]] neke [[tvar]]i koja se nalazi u jakom [[magnetsko polje|magnetskom polju]]. Atomske jezgre mnogih [[Kemijski element|elemenata]] imaju [[Moment sile|kutni moment]] nazvan [[spin]] ([[Engleski jezik|engl]]. spin: vrtnja), koji se pojednostavnjeno može shvatiti kao vrtnja jezgre oko vlastite [[os]]i. Tomu je spinu pridružen [[magnetski moment]] jezgre. U homogenom magnetskom polju os vrtnje jezgre otklonit će se pod nekim kutom s obzirom na smjer polja, pa će se jezgra ujedno okretati (precesirati) oko osi magnetskoga polja. U skladu sa zakonima kvantne mehanike, dopuštene su samo neke orijentacije u magnetskom polju. U najjednostavnijem slučaju, za atomske jezgre sa spinom ½ (atomske jezgre [[vodik]]a, [[ugljik]]a, [[fluor]]a, [[fosfor]]a), jedine su dvije moguće orijentacije spinskih kvantnih stanja paralelna i antiparalelna orijentacija s obzirom na smjer magnetskoga polja. Ako se zatim na precesirajuću jezgru primijeni rastuće radiofrekvencijsko zračenje, jezgra će apsorbirati zračenje onda kada frekvencija zračenja postane jednaka frekvenciji precesije jezgre, te će jezgra pritom prijeći u višu energetsku razinu (antiparalelna orijentacija). Opisani proces apsorpcije zračenja naziva se [[magnetska rezonancija]]. Energija toga prijelaza ovisi o neposrednom kemijskom okruženju apsorbirajuće jezgre u molekuli, pa je to osnova primjene nuklearne magnetske rezonancije.
Posebno je važna magnetska rezonancija jezgri [[vodik]]a ([[proton]]a) i [[ugljik]]ova [[izotop]]a <sup>13</sup>C u organskim molekulama i biomolekulama. Zbog nedestruktivnosti i mogućnosti detekcije čak stotinjak različitih jezgri, nuklearna magnetska rezonancija se proširila iz fizike u kemiju, biokemiju, biologiju, medicinu i drugo, te je postala nezaobilaznom tehnikom za određivanje strukture tvari, ali i za proučavanja dinamike i svojstava molekula u kapljevitom i čvrstom stanju. Iznimno važno mjesto ima danas u medicinskoj dijagnostici ([[magnetska rezonancija]]). Nuklearna magnetska rezonancija se rabi i u primijenjenim istraživanjima, na primjer u poljoprivredi za utvrđivanje [[Vlaga|vlažnosti]] i sastava [[Žitarice|žitarica]], praćenje štetnih tvari u tlu i drugo, u kemijskoj industriji za određivanje čistoće i sastava proizvoda reakcija, otapala, eksploziva, boja, u prehrambenoj industriji za kontrolu masnoća, praćenje procesa zamrzavanja, određivanje autentičnosti vina, maslinova ulja, za atestiranje mlijeka, čokolade i slično. <ref> '''nuklearna magnetska rezonancija (NMR)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44378] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
Nuklearna magnetska rezonancija je [[spektroskopija|spektroskopska]] metoda koja se vrlo intenzivno koristi u [[kemija|kemiji]], a posebno u [[Organska kemija|organskoj kemiji]]. Služi za određivanje [[molekula|molekulskih]] struktura organskih spojeva.
{{izvori}}
|
