Fortica (brdo iznad Mostara): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci |
mNema sažetka uređivanja Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 25:
Između Drugoga svjetskog rata i Domovinskog rata utvrda je propadala. Izložena snažnim burama i žegama, bez ljudskog održavanja, propadala je. Više puta se pokušalo u SR BiH pošumiti Forticu namjeravajući stvoriti vjetrozaštitni pojas. Plan pošumljavanja razradio je i djelomično ostvario [[Osman Pirija]]. 1970-ih neka je skupina mladeži iz Carine slažući golemo kamenje ispisala poruku Titu. Slovima veličine 8 x 10 metara pisalo "Tito, volimo te" te narisana i štafeta mladosti. Dvadesetak godina poslije uklonjeno je Titovo ime, pa je samo stajalo "volimo te" nakon čega je dodano "BiH".<ref name="hercegovina.info"/>
Na utvrdu su se pred napad na Mostar smjestili rezervisti JNA i u nj su ušli pripadnici srpske vojske. Ovu Vojarnu JNA u bitci za Mostar oslobodili su HV, HVO i HOS [[21. lipnja]] 1992. u [[bitka za Mostar 1992.|borbama]] za oslobođenje Mostara.<ref name="6.lipnja1992.">[https://narod.hr/kultura/6-lipnja-1992-mostar-zasto-se-suti-da-mostar-srba-jna-oslobodili-hrvati-koje-posljedice-sutnje Narod] Petar Horvatić: ''6. lipnja 1992. Mostar – zašto se skriva da su Mostar od četnika i JNA oslobodili Hrvati i koje su posljedice toga?'', 6. lipnja 2018. (pristupljeno 19. travnja 2019.)</ref> Nekih pola godine potom u [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Mostar i dolina Neretve|velikobošnjačkoj agresiji]] na Hrvate Hercegovine Fortica je bila strateškom točkom
Danas visoke goleti na Fortici rijetko obilaze ljudi. Dolaze tek tragači za građevinski materijalom. Jedni dolaze u potrazi za davno obrađenim kamenom koji koriste za gradnju. Razvaljivanje ruševina intenziviralo se zadnjih desetak godina pa po kamenitim pustarama po kojima su rasuti vojni ili privatni a napušteni kameni objekti. Drugi tragaju za crvenom [[pržina|pržinom]] ''grubom'', vrlo cijenjenoj za nanošenje gruboga izolacijskoga sloja na fasade. Pržina je trag nekadašnjeg mora, čiji se života fosilni ostatci nalaze po najvišim predjelima okolnih planina. S visokih kota bujice nanose pržinu na niže razine i rasprostranjena je svugdje. Ljudi ju neracionalno izvlače sa svih visokih pozicija, zbog čega stanovništvo nižih predjela osječa posljedice. Nanosi su pokrili vododerine Fortice te su svugdje pržiništa pod plitkom travom ili naslagama sitnijega stijenja ili krupnoga šljunka.<ref name="hercegovina.info"/>
| |||