Posušje: razlika između inačica

Detaljno: klimu u Posušju također određuje puno faktora: blizina i utjecaj zračenja Jadranskog mora, nadmorska visina, tlo i blizina velikih planina. Klima u Posušju je i specifična rasporedom dijelova općine. I dok obližnji [[Imotski]] te [[Grude]] imaju blagu izmjenjenu jadransku klimu, u samom Posušju prevladava submediteranski tip klime blizak pretplaninskoj martimnoj klimi, iz smjera Širokog Brijega i imotsko - bekijskog polja (odnosno doline Neretve) dopire topli zrak te ublažuje zimi temperature, planina [[Biokovo]] kao prirodni zid između mora i kopna dijelom spriječava dotok toplog sredozemnog zraka, sa planinskih masiva Čvrsnice i Vrana dopiru hladne kontinentalne struje, planinski masivi [[Biokova]],[[Vran|Vrana]] i [[Čvrsnica|Čvrsnice]] znatno utječu na klimatske prilike u tom dijelu Hercegovine, tako da [[Vran]], [[Biokovo]] i [[Čvrsnica]] u zimskim mjesecima imaju utjecaj na klimu u Posušju te je čine oštrijom, u sjevernom dijelu općine, od vrhova [[Radovanj|Radovnja]] i dalje na područjima [[Raktino|Rakitna]], [[Tribistovo|Tribistova]], te [[Blidinje jezero|Blidinja]] prevladava planinska i pretplaninska martimna klima (umjereno planinska) tako da se može sa sigurnošću reći da se Posušje nalazi na prirodnoj granici između izmjenjene mediteranske i pretplaninske martimne klime, Posuško polje na kojem leži grad Posušje se i označva kao prijelaz između agarnog, mediteranskog kraja u gornjački, planinski kraj. Ljetni dani su vrući i ponekad sušni a noći ugodne, zime oštre sa jakim vjetrovima te snježnim padalinama koje se javljaju između studenog i travnja te kišnim koje se obilno javljaju najviše izmedju listopada i svibnja. Proljeća su hladnija od jeseni.

Na posuškom polju i na južnim padinama [[Radovanj|Radovnja]] su zastupljene šume [[hrast medunac|hrasta medunca]] i [[cera]] česti je i [[crni jasen]] pa i [[crni bor]], prisutni su također javor gluhač, mukinja, crni i bijeli grab. Najčešće nisko raslinje su [[lijeska]], [[glog]], [[drača]]. Na pojedinim ekspozicijama prisutne su i šume crnog i [[bijeli bor|bijelog bora]]. Na Radovnju na velikim visinama (preko 1000 metara) raste hrast koji je poznat po tome da zadnji ozeleni u Europi. Na plodnim i najviše sjevernim stranama Radovanja (Snižnica i Triskavac) javljaju se sastojine mezijske bukve. Na Štitar planini (Bosiljna) raste impresivna i industrijski kvalitetna bukva. Na planinskom području Blidinja raste endemska vrsta bora munike. U velikom dijelu posuškog kraja(izuzev Podbile) radi specifične klime ne uspijeva voće tipično za primorske i mediteranske krajeve kao npr. loza žilavka, mandarina i maslina. Vuk i lisica se često spuštaju sa okolnih brda i planina u posuška sela pa čak i u sam grad i čine štetu, zec je prirodno nastanjen na [[Posuško polje|Posuškom polju]]. U sjevernim djelovimadijelovima općine je nastanjen i medvjed.

=== Popisi 1971. -– 1991. ===

[[Željezno doba]] (8. st. pr. Kr. – 9. g. nakon [[Isus Krist|Krista]]) je vrijeme završetka oblikovanja Ilirskih plemenskih zajednica, njihovih doticaja putem trgovine s Italskim poluotokom, [[Grci]]ma, i brojnim i krvavim [[rat]]ovima s [[Rimljani]]ma. Prostor općine Posušje je pripadao ilirskom plemenu [[Delmati]]. [[Delmati]] su bili izrazito stočarski i ratnički narod, u nizu ratova tijekom II. i I. stoljeća pr. Kr., pružali su otpor velikoj Rimskoj državi. Ni [[Gaj Julije Cezar|Gaju Juliju Cezaru]] nije pošlo za rukom poraziti ih. Tek je to uspjelo, prvom [[Rimsko Carstvo|rimskom]] imperatoru [[Oktavijan August|Oktavijanu Augustu]]. Rimljani su kasnije čitavu pokrajinu, mnogo veću od Delmatske zemlje, nazvali [[Dalmacija]] (Dalmatia).

Iz željeznog doba na prostoru općine Posušje postoji čitav niz gradina, tipičnih naselja Delmata, a preko današnjeg Posuškog i Virskog polja se pretpostavlja da je išao važan trgovački put od trgovačke luke [[Narona]] (Vid kod Metkovića) do glavnog Delmatskog centra Delminium u Duvanjskom polju. U prilog ovoj činjenici svjedoči novac «[[Drahma Dyrahija]]» pronađen u Viru. Ugledni arheolog [[Zdravko Marić]] je ustvrdio da se u Viru nalazi jedno od najvažnijih kulturnih nalazišta cijele delmatske zemlje. Drugi ugledni arheolog Borivoj Čović, područje je Posušja, svrstao u «centralno ilirsko područje».

Rimljani su , nakon što su zauzeli ove krajeve, svoja naselja razvijali u blizini prijašnjih ilirskih naselja. Naselja su povezivali svojim poznatim cestama čiji su rijetki ostaci danas vidljivi na prostoru općine Posušje. Kao siguran i potvrđen pravac dokumentirana je rimska cesta Gradac – Tribistovo – Poklečani – Petrovići. S druge strane po tvrdnjama arheologa Ballifa i Patscha, Vinjani su bili važno cestovno čvorište. Iz [[Vir (Posušje, BiH)|Vira]], kao siguran ucrtan je cestovni smjer ispod [[Zavelim (Posušje, BiH)|Zavelim]]a ka [[Vinica (Tomislavgrad, BiH)|Vinici]] i dalje prema [[Aržano|Aržanu]].

1918. godine Posušje je postalo dio Kraljevine SHS kasnije Jugoslavie. 1939. godine sporazumom Cvetković-Maček stvorena je Banovina Hrvatska u koju je ušao i posuški kraj. Za vrijeme NDH 1941-. – 1945., područje današnje općine Posušje podijeljeno je između dviju velikih župa; [[Velika župa Hum]] i Velika župa Lašva-Pliva.

Posušje ima i svoje prirodne ljepote, kao što su: visoka planinska ljepotica [[Čvrsnica]] (2.228 m [[nadmorska visina|n. v.]]) s njezinim impresivnim obroncima te [[endem]]ima, među kojima se ističe [[Hendel-Mezettijeva mišjakinjica]] iz porodice [[karanfil]]a, [[Blidinjsko jezero]] (1.200 m n. v.), [[šumsko područje Masna Luka|Masna Luka]] s više bistrih planinskih izvora i prekrasnom jelovom i borovom šumom, akumulacija Tribistovo, Brina – zanimljiv krški te donedavno čovjeku nepristupačan [[kanjon Ričine]] – i izvor [[Žukovice]] u Zagorju. Područje oko Blidinjskog jezera nalazi se u sastavu Parka prirode. Pored toga ovaj se kraj nalazi u zaleđu Jadranskog mora i ima tipično planinsko područje oko Blidinjskog jezera s fascinirajućim planinskim obroncima te bogatim lovištem. Također je tu i nedovoljno iskorišteno područje Podbile kao vinorodnog područja općine. Danas izrazito malo naseljeno. Najviši vrh planine Čvrsnice Pločno, s 2228 metara nadmorske visine, je najviši vrh u Hrvata jer je jedan od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini i hrvatski narod, a u području Čvrsnice uglavnom obitavaju Hrvati.

U samom središtu općine nalazi se osnovna škola Ivana Mažuranića koja je jedna od najbrojnijih osnovnih škola u Bosni i Hercegovini. Pored te osnovne škole gradi se nova osnovna škola u južnom dijelu grada. U Posušju se nalazi i glazbena osnovna škola. Od srednjoškolskih ustanova valja izdvojiti opću gimnaziju fra Grge Martića iz kojih su pronikli mnogi nadareni mladi Posušani.

U Rastovači kraj Posušja rođen je [[fra Grgo Martić]], poznati [[franjevci|franjevac]] i glasoviti pjesnik, koji se proslavio svojim Osvetnicima, Posvetnicima i Zapamćenjima. Glasovit je i njegov prosvjed, pročitan na Berlinskom kongresu: ”... čujemo da [[Srbija]] ište Bosnu za se, mi katolici uopće protiv toga ustajemo, budući da Srbija iza sedamdeset godina svoje uprave u svojoj zemlji nije napredovala, a drugo osobito što je tako intolerantna prema katoličanstvu, da dosada nije dozvolila izgraditi nijednu katoličku crkvu, nego i sada u Beogradu tiha se sveta misa služi u jednoj sobi u konzulatu austrijskom. Zato protestiramo”. U posuškom kraju svjetlo dana ugledao je i [[fra Petar Bakula]], neumorni graditelj, pisac i znanstvenik. Ovaj je duhovnik napisao 27 djela, od kojih je najpoznatije Topografsko-historijsko šematizam franjevačke kustodije i apostolskog vikarijata u Hercegovini za godinu gospodnju [[1867.]]

U Posušju postoji više [[šport]]skih klubova. [[HŠK Posušje]], [[KK Posušje]], [[Taekwondo klub Poskok]], [[Kickboxing klub Grom]] ,[[tenis]]ki klub, [[karate|karataški]], [[kugla]]čki i dva [[boća]]rska kluba. [[HŠK Posušje]] igra na stadionu [[Stadion Mokri Dolac|Mokri dolac]], kapaciteta 8000 sjedećih mjesta dok [[košarka]]ši nastupaju u novosagrađenoj dvorani kapaciteta oko 2500 mjesta.