Mostar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Popisi 1910. – 1991.: dodao godine |
→Osmansko razdoblje: informacija iz izvora |
||
Redak 329:
=== Osmansko razdoblje ===
Osmanlije su osvojili Mostar 1466. godine. Dvije godine kasnije, prvi turski popis na tom mjestu bilježi 19 kuća.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jezernik|first=Božidar|date=1995|title=Qudret Kemeri: A Bridge between Barbarity and Civilization|url=https://www.jstor.org/stable/4211861|journal=The Slavonic and East European Review|volume=73|issue=3|pages=481|issn=0037-6795}}</ref> Od 1474. Mostar se prvi put spominje pod tim imenom,<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Centre|first=UNESCO World Heritage|title=Old Bridge Area of the Old City of Mostar|url=https://whc.unesco.org/en/list/946/|access-date=2022-10-08|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}</ref> kao sjedište subaše, dok 1522. do 1530. u njemu se nalazilo sjedište hercegovačkog sandžak-bega.<ref name=":1" /> Sudska isprava zastupnika mostarskog kadije stanovitog Kasima pisana u veljači 1553., govori da je u mahali [[Zahum (Mostar, BiH)|Zahum]] bila "srušena i oborena crkva", dok zapovjedno pismo Husejin-paše iz veljače 1533., govori o zaštiti Samostana sv. Marije blizu Mostara. Nakon zakonske odredbe iz 1513., da se poruše sve crkve koje "nisu postojale od starog nevjerničkog vremena" i da se unište svi križevi pored puteva, pokrenut je val islamizacije a katolici su proglašeni neprijateljima države. U tom kontekstu Osmanlije su porušile gotovo sve samostane u srednjoj Bosni pa tako i one u Ljubuškom, Konjicu i Mostaru iako su isti postojali prije dolaska Osmanlija.<ref>Vandelin Karačić, ''Gradnja prve crkve sv. Petra i Pavla u Mostaru i crkve koje su joj prethodile'', [https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2021/02/18-Hercegovina-22-KARA%C4%8CI%C4%86.pdf str. 198]</ref> Godine 1566. na mjestu starog, drvenog, izgrađen je trideset metara dug [[Stari most u Mostaru|znameniti kameni most]] po planu turskoga graditelja Mimara Hajrudina. Most je bio tehnološko čudo svog vremena.<ref name=":0" /> Nakon toga počeo je gospodarski uspon grada, zahvaljujući kojemu je Mostar tijekom druge polovice XVI. i u XVII. st. bio vodeće obrtničko i trgovačko mjesto u Hercegovini.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Mostar {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42087|access-date=2022-10-07|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> Godine 1557. sagrađena je [[Karađozbegova džamija]].
[[Datoteka:Kanjon Neretve Mostar-Austro-ugarsko razdoblje.jpg|mini|desno|220 px|Kanjon rijeke Neretve u Mostaru. Slika potječe s kraja osmanskog razdoblja.]]
U [[16. stoljeće|XVI.]] i [[17. stoljeće|XVII.]] stoljeću bilježi se intenzivno širenja grada; krajem ovog razdoblja Mostar je imao oko 10.000 stanovnika. Grad se razvijao kao tipično osmansko naselje s čaršijom i mahalama oko nje. Čaršija, koja je i najstarija, zauzimala je najvažniji, reprezentativni dio grada - područje uz sam most, s obje strane Neretve. Mahale su se širile na sve strane od čaršije, prvenstveno na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]], a na desnoj obali su bile smještene u podnožju brda Hum i na obalama Radobolje, manje pritoke od Neretve. Nakon habsburško-osmanskog rata 1683. – 1699. i potpisivanja [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mira u Srijemskim Karlovcima]] 1699., grad je dobio nove fortifikacije.<ref name="Proleksis"/> Dio toga zida sačuvan je uz potok Suhodolinu i poviše Konaka.<ref name="HELZMK"/> Zanimljivo je istaknuti da je krajem [[17. stoljeće|XVII.]] i početkom [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]], Mostar imao 24 [[džamija|džamije]] i 22 [[mahala|mahale]]. Na takav način je formirano gradsko naselje osmanskog tipa, koji će svoj vrhunac i konačni oblik vezan za taj period, doseći krajem [[17. stoljeće|XVII.]] i početkom [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]], a čiji simbol i najznačajnije arhitektonsko ostvarenje predstavljalo velebni Stari most, izgrađen [[1566.]] Reorganizacijom osmanskog obrambenog sustava početkom XVIII. stoljeća, Mostar je postao sjedište kapetanije.<ref name="Proleksis"/> Tijekom [[18. stoljeće|XVIII.]] stoljeća došlo je do stagnacije i pada broja stanovnika.
| |||