Hrvatsko vijeće obrane: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m s. |
Popravljeno dodan istinit sadržaj budite pošteni i nemojte brisati Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 18:
}}
'''Hrvatsko vijeće obrane''' ([[pokrata|skr.]] '''HVO'''), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Udruženog zločinačkog poduhvata [[
== Izvršno i upravno tijelo ==
Redak 24:
Hrvatsko vijeće obrane bilo je nositelj izvršne i upravne vlasti u [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosni]]. U statutarnoj odluci, tu dužnost HVO je nosio privremeno do uspostave redovne izvršne i upravne vlasti i bilo je odgovorno Predsjedništvu Herceg-Bosne.<ref name="NNHZHBbr1str5">Narodne novine Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, br. 1, rujna 1992. Str. 5.</ref>
Na čelu Hrvatskog vijeća obrane bio je predsjednik, a ostalo vodstvo su činili dopredsjednici i tajnik HVO-a. Dužnosnici su mogli biti imenovani i smijenjeni po prijedlogu predsjednika HVO-a ili Predsjedništva Herceg-Bosne, dok je HVO imao isljučivu ovlast u imenovanju i smjeni tajnika.<ref name="NNHZHBbr1str5"/>
Predsjednik HVO-a imao je obvezu rukovoditi djelovanjem HVO-a za kojeg je snosio odgovornost, osiguravati jedinstvo političkog i upravnog djelokruga HVO-a, ostvarivati suradnju s drugim tijelima i organizacijama Herceg-Bosne te usmjeravati djelovanje HVO-a kao cjeline i njegovih članova pojedinačno. Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju izrečene su presude u predmetu protiv bivših političkih i vojnih vođa samoproglašene Herceg-Bosne – Jadranka Prlića (25 godina zatvora), Brune Stojića (20 godina), Slobodana Praljka (20 godina), Milivoja Petkovića (20 godina), Valentina Ćorića (16 godina) i Berislava Pušića (10 godina zatvora). U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika u djelovanju određeno je da ga zamijeni dopredsjednik po određenju predsjednika. Predsjednik i članovi HVO-a uživali su imunitet.<ref>Narodne novine Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, br. 1, rujna 1992. Str. 6.</ref>
HVO je imao ovlasti donositi [[Uredba|uredbe]], [[Rješenje|rješenja]] i [[Zaključak|zaključke]] kojima je uređivao gospodarske i druge odnose na području Herceg-Bosne. Zbog obavljanja određenih stručnih poslova u HVO-u su osnovana i tri stručna tijela:<ref name="NNHZHBbr1str7">Narodne novine Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, br. 1, rujna 1992. Str. 7.</ref>
Redak 44:
* Odjel društvenih djelatnosti,
* Odjel pravosuđa i uprave.
Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju izrečene su presude u predmetu protiv bivših političkih i vojnih vođa samoproglašene Herceg-Bosne – Jadranka Prlića (25 godina zatvora), Brune Stojića (20 godina), Slobodana Praljka (20 godina), Milivoja Petkovića (20 godina), Valentina Ćorića (16 godina) i Berislava Pušića (10 godina zatvora).
HVO je imao ovlasti osnivati i druge odjele po potrebi. Na čelu odjela bio je predstojnik koji je imao ovlasti donositi pravne akte u okviru ovlasti odjela kojega je predstavljao. Odjeli su imali zadaću provoditi i primjenjivati opće pravne akte koji su vrijedili na području Herceg-Bosne. Imali su pravo dostavljati prijedloge u okviru svog djelokruga Hrvatskom vijeću obrane, a unutar svog djelokruga su donosili pravne akte i obavljali nadzor nad tijelima lokalne uprave te drugim tijelima koja su obavljala javnu vlast na području Herceg-Bosne.<ref name="NNHZHBbr1str7"/>
Line 50 ⟶ 51:
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini}}
Prvi znak [[Rat u BiH|rata u BiH]] bilo je uništenje naselja [[Ravno]], u Istočnoj Hercegovini, nastanjenog Hrvatima, u srpskom okruženju, u studenom [[1991.]] godine. Predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]]
=== Obrana od srpskog agresora ===
Line 59 ⟶ 61:
Dana [[18. rujna]] [[1991.]] godine, počinje obrana od agresije u Bosni i Hercegovini. [[Hrvati]] i [[Bošnjaci]] od [[20. rujna]] [[1991.]] godine počinju formirati seoske postrojbe HVO-a, a usporedno počinje formiranje i bolje opremljenih i pokretnijih vojnih postrojbi. Upravo te postrojbe sprječavaju daljnje napredovanje [[JNA]] i [[VRS]]-a. Jedinice HVO-a se bolje naoružavaju te se pokreću planovi za oslobodilačke akcije.
Dana 10. travnja 1992. godine, nadmoćniji srpski agresor zauzima [[Kupres]], a tijekom spomenute bitke poginulo je ili nestalo 160 hrvatskih vojnika. Od 13. do [[23. travnja]] [[1992.]] godine, uspješno je obranjeno [[Livno]]. Dana 23. travnja 1992. godine oslobođena je [[Čapljina|čapljinska]] vojarna, prva vojarna u BiH oslobođena od srpskog agresora. U lipnju [[1992.]] godine kreće operacija oslobađanja doline rijeke Neretve poznatija kao [[Operacija Lipanjske zore]]. Operacija je počela [[7. lipnja]] [[1992.]] godine oslobođenjem desne obale rijeke [[Neretva|Neretve]]. [[14. lipnja]] [[1992.]] godine počinje se oslobađati i lijeva obala [[Neretva|Neretve]], a akcija završava [[26. lipnja]] kada je srpsko-crnogorski agresor odbačen na visove [[Velež]]a. Hrvatsko vijeće obrane sada kontrolira dolinu [[Neretva|Neretve]], zapadnu [[Hercegovina|Hercegovinu]], [[Livno]] i manji dio Livanjskog polja, prostor Srednje [[Bosna|Bosne]] i dio [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] oko Orašja.
Zbog sve većeg jačanja [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], HVO dolazi u sukob s [[HOS]]-om koji je bio lojalan predsjedništvu BiH. Nakon ubojstva zapovjednika [[HOS]]-a [[general-bojnik]]a [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]], od pripadnika [[Kažnjenička bojna (HVO)|Kažnjeničke bojne]], jedinice HVO-a, [[HOS]] se počeo raspadati da bi početkom 1993. kao organizacija prestao postojati, a njegovi pripadnici su većinom prešli u redove HVO-a. Odnosi između HVO-a i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] postaju sve zategnutiji.Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju izrečene su presude u predmetu protiv bivših političkih i vojnih vođa samoproglašene Herceg-Bosne – Jadranka Prlića (25 godina zatvora), Brune Stojića (20 godina), Slobodana Praljka (20 godina), Milivoja Petkovića (20 godina), Valentina Ćorića (16 godina) i Berislava Pušića (10 godina zatvora).
=== Bošnjačko-hrvatski sukob ===
| |||