|
'''Černobilska nesreća'''; '''Černobyljska nesreća'''; poznata kao i '''Černobilska katastrofa'''; je sovjetska nuklearna nesreća koja se 1986. godine zbila u bivšoj [[Sovjetski Savez|Sovjetskoj Ukrajini]] na sjeveru zemlje, uz samu ukrajinsko-bjelorusku granicu.
Dana 26. travnja 1986., kombinacijom nesigurnognesigurnoga dizajna sovjetskogsovjetskoga nuklearnog reaktora te ljudskom pogreškom, uzrokovana je [[eksplozija]] koja je uništila jedan od četiričetiriju reaktora[[reaktor]]a u »'''Memorijalnoj elektrani Vladimir Iljič Lenjin'''«, odnosno, takozvanoj '''Černobilskoj nuklearnoj elektrani'''. Posljedica eksplozije je nalikovala eksploziji nuklearne bombe, ali je relativno manja eksplozija učinila štetu na reaktoru koji će potom otpustiti velike količine radioaktivne prašine, otprilike devet puta jače{{nedostaje izvor}} kontaminacije nego prilikom eksplodirane bombe u japanskom gradu [[Povijest JapanaHirošima|Hirošimi]], no i danas nakon nekoliko desetljeća, ta radioaktivna prašina nije u potpunosti nestala.
Radioaktivnost raznošena vjetrom potom je najviše pogodila zdravlje stanovnikastanovnike susjedne sjeverne [[Bjelorusija|Bjelorusije]], ali isto tako i krajnjih sjevernih prostora [[Ukrajina|Ukrajine]] te jugozapadnih prostora [[Rusija|Rusije]], čija je granica također bila u neposrednoj blizini. Oblaci radioaktivne prašine zaustavili su se tek nad [[Skandinavija|Skandinavijom]] u sjevernim dijelovima [[Sjeverna Europa|sjevernim dijelovima Europe]].
Izravne i neizravne posljedice radioaktivnog zračenja osjetilo je do 5pet milijuna ljudi. Zdravstveni problemi kod velikogvelikoga broja ljudi ostali su prisutni sve do danas, a poseban problem predstavlja kvalitetno zbrinjavanje okolišaotpada u neposrednoj blizini nuklearne elektrane.
Bivši predsjednik Ukrajine [[Viktor Janukovič]], osim što je 2010. godine podržao sve planirane projekte svogsvojega prethodnika [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]] i tada aktivne vlade, najavio je turističko otvaranje teže onečišćenogonečišćenoga prostora [[Čornobyljska zona isključenja|Zone isključenja]] s ciljem daljnje destigmatizacije cijelogcijeloga černobilskog pitanja. Na 25. obljetnicu Černobilske katastrofe svjetska zajednica obećala je konkretno pomoći završetak izgradnje novoga betonskog sarkofaga za uništeni reaktor u Černobilskoj elektrani. Bivši Ukrajinski predsjednik [[Viktor Janukovič|Janukovič]] je istom prilikomje prigodom na međunarodnommeđunarodnome skupu u [[Kijev]]u izjavio da je »Černobil bio izazov planetarnih razmjera i odgovor na taj izazov može dati samo svjetska zajednica«.{{nedostaje izvor}}
==Uzroci nesreće==
[[Eksperiment]]om se trebalo utvrditi mogu li turbine pri gašenju, u slučaju da ne postoji vanjsko napajanje [[električna energija|električnom energijom]], osigurati dovoljno energije za održavanje [[sustav]]a hlađenja reaktora dok se ne uključe dizel agregati. [[Eksperiment]] je prije toga uspješno sproveden, no rezultati su bili ispod očekivanja, turbine nisu osigurale dovoljno energije za vodene crpke sustava za hlađenje, niti za ostale sigurnosne [[uređaj]]e. Na osnovi rezultata prethodnog [[eksperiment]]a, napravljena su izvjesna poboljšanja koja je trebalo ispitati. Budući da je reaktor 4. trebao privremeno biti isključen zbog održavanja, on je izabran za [[eksperiment]].
===KarakteristikeObilježja agregata===
[[nuklearna elektrana|Elektrana]] je imala četiri reaktora snage 1GW tipa RBMK-1000, (Ruski RBMK Reaktor "Bolьšoй Moщnosti Kanalьnый"; reaktor velike snage, kanalskog tipa). U vrijeme nesreće, sva četiri reaktora su proizvodila oko 10% električne energije za potrebe [[Sovjetski Savez|Sovjetske Ukrajine]]. Gradnja elektrane je započeta sedamdesetih godina. Sukladno se izgrađivao i ukrajinski gradić [[Pripjat]], prvenstveno za djelatnike elektrane i njihove obitelji. Reaktor br. 1 je počeo s radom 1977., godinu dana kasnije je pušten u pogon i reaktor 2. Reaktor 3. – 1981, a četvrti 1983. Još dva reaktora su bila u izgradnji kad se nesreća dogodila.
==Politička neodgovornost==
Najveća svjetska zamjerka sovjetskim vlastima, unatoč najavljivanju provedbe politike [[Glasnost]], uslijedila je zbog trodnevnogtrodnevnoga prešućivanja nuklearne nesreće. U samomsamome [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] tri sljedeća dana uopće nije obznanjena [[nuklearna nesreća]], a pitanje je: kada bi uopće bila najavljena, s obzirom na to da su problem uočili švedski [[meteorolog|meteorolozi]] koji su primijetili visok stupanj radioaktivnosti nad [[Švedska|Švedskom]]. Nakon što su sovjetske vlasti uhvaćene u prešućivanju najveće nuklearne nesreće, počele su opravdavati i minoriziratiumanjivati cijeli slučaj otprilike na isti način kako su to desetljećima činili i s ostalim problematičnim pitanjima u vlastitoj državi.
Nakon same nesreće, ukrajinski političar Vladimir Ščerbickij nazvao je [[Moskva|Moskvu]] daradi otkažeotkazivanja proslavu Dana rada i prigodnuprigodne paradu u [[Kijev]]u, a glavni sovjetski lidervođa [[Mihail Gorbačov]] potom mu je potom zaprijetio da će "biti„biti izbačen iz politike ako ne riješi problem u tišini."” Nakon razgovora, sovjetske vlasti su svjesno žrtvovale više od trideset ukrajinskih vatrogasaca[[vatrogasac]]a koji su prema naredbi bez potrebne zaštite trebali ugasiti [[požar]] na mjestu nuklearne nesreće. U kratkomkratkome vremenu nakon toga vatrogasci su umrli zbog posljedica radioaktivnogradioaktivnoga zračenja.
Oko 135. 000 ljudi potom je evakuirano iz gradova [[Pripjat]]a, [[Černobil]]a i okolnih naselja u čijoj blizini se dogodila nesreća, a još tisuće ljudi bilo je kasnije izloženo radijacijizračenju tijekom saniranja posljedica. [[Sovjetski Savez|Sovjetske vlasti]] su priprijetile su sovjetskim liječnicima da ne smiju oko zdravstvenih problema okolneokolneoga populacijeatanovništva stvarati nepoželjnu [[propaganda|propagandu]] protiv sovjetskih vlasti te su se zdravstvene posljedice ljudi u pravom smislu riječi počele rješavati tek nakon uspostavljanja ukrajinske neovisnosti.
Ipak, nuklearna katastrofa imala je velike posljedice na političko povjerenje građana u sovjetsku vlast. Odluka sovjetskih vlasti na čelu s [[Mihail Gorbačov|Mihailom Gorbačovom]] dao prešutiprešućivanju nuklearnunuklearne nesrećunesreće i podmukle posljedice neprimjetnogneprimjetnoga radioaktivnog zračenja stvorila je revoltotpor stanovništva u [[Ukrajina|Ukrajini]], gdje je povjerenje prema [[Komunistička partija|Komunističkoj partiji]] svedeno na najmanju razinu ikada. Černobil je simbolično za većinu građana Ukrajine predstavljao kriminalnu nemarnost i aljkavost sovjetske vlasti u kojoj je cvjetala [[korupcija]]. Politika [[Glasnost]] tek je nešto ublažila ogorčenost sovjetskih naroda, a posebno ukrajinskog koji je nove političke slobode počeo vrlo aktivno koristiti kako bi ukazao na opasan i zastarjeli sovjetski sustav na svim razinama.
==Vanjske poveznice==
| 