Inačica od 19. kolovoza 2021. u 04:07 uredi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 113.469 edits Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 ← Starija izmjena		Inačica od 20. srpnja 2023. u 02:31 uredi ukloni ovu izmjenu Mudroslov (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 19.275 edits izvor Novija izmjena →
Redak 1: '''Hrvati u Slovačkoj''' su dio veće skupine ~~hrvatskog~~[[Hrvati\|hrvatskoga naroda]] koja se bježeći pred [[Turci]]ma u 16. stoljeću naselila u [[Srednja Europa\|Srednjoj Europi]]. Njihovo podrijetlo, naseljavanje i običaji su usko povezani s [[gradišćanski Hrvati\|gradišćanskim]] i [[moravski Hrvati\|moravskim Hrvatima]], od kojih su ih tek u 20. stoljeću razdvojile nove državne granice. Slovački Hrvati se mogu podijeliti u dvije skupine :▼ ▲Slovački Hrvati se mogu se podijeliti u dvije skupine : 1. Hrvatska sela južno od [[Bratislava\|Bratislave]] - '''[[Čunovo]]''', '''[[Hrvatski Jandrof]]''' (slovački ''Jarovce'') i '''[[Rosvar]]''' (slovački ''Rusovce''). Do [[1918.]] godine smatrani su sastavnim dijelom gradišćanske skupine, a tada su od nje razdvojeni novom austrijsko-mađarskom granicom. [[1947.]] godine ova tri sela su prešla iz sastava [[Mađarska\|Mađarske]] u [[Čehoslovačka\|Čehoslovačku]], da bi se Bratislavi kao pograničnom gradu osigurala strateška zaštita. Kako su povijesno bili okruženi njemačkim i mađarskim selima dugo su očuvali svoju posebnost. Danas su sastavni dio Bratislave, te su širenjem grada i doseljavanjem novog stanovništva izloženi brzoj asimilaciji. Dok se do danas u Hrvatskom Jandrofu i u Čunovu sačuvalo hrvatski jezik, u Rosvaru se više ne govori hrvatski. 2. Hrvatska sela sjeverno od Bratislave - u 16. stoljeću Hrvati su naselili veliki broj naselja oko grada [[Trnava (Slovačka)\|Trnave]], ali je u pretežno slovačkom okruženju zbog srodnog jezika i običaja asimilacija bila mnogo brža nego u [[Gradišće\|Gradišću]]. Do 20. stoljeća su se održala hrvatska sela '''[[Hrvatski Grob]]''' (slovački ''Chorvatsky Grob'') i '''Šenkvice'''. Zanimljivo je da su stanovnici Šenkvica sve do danas očuvali svijest o mjestu podrijetla, te održavaju veze s [[Hrvatska Kostajnica\|Hrvatskom Kostajnicom]], odakle su doselili prije 400 godina. Veliki broj Hrvata se isto držio u Devinskom Novom Selu (slovački: Devinska Nova Ves), koji je danas dio glavnog grada Bratislave. U centru sela je od 2005 god. smješten "Muzej hrvatske kulture u Slovačkoj". Nepostojanje škola i crkvi na hrvatskom jeziku dovelo je do gotovo potpune asimilacije Hrvata u Slovačkoj, posebno nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]]. Oni se danas većinom osjećaju pripadnicima slovačke nacije, ali i dalje njeguju kulturne veze s Hrvatskom. Prema popisu iz [[2001.]] godine u Slovačkoj je živjelo svega 890 Hrvata, uglavnom u slovačkom glavnom gradu (što uključuje i tri nekadašnja hrvatska sela). Na području Trnave gdje je početkom 20. stoljeća bilo oko ~~2.000~~2000 Hrvata, danas se tako izjašnjava samo stotinjak ljudi. == Kultura == Hrvatski kulturni savez u Slovačkoj (HKSS) u Devi skom Novom Selu održava Hrvatski festival, s koncertima, izložbama i kulinarskim programon.<ref> Karall, Kristijan: [https://www.hrvatskenovine.at/clanak/16-06-2023/34-hrvatski-festival-u-slovackoj 34. Hrvatski festival u Slovačkoj] ''hrvatskenovine.at''. Hrvatske novine. Objavljeno 16. lipnja 2023. </ref> == Poznate osobe == Line 19 ⟶ 21: [[Andrija Makar]], profesor filozofije u ranom novom vijeku [[Stjepan Šajković]], profesor filozofije u ranom novom vijeku == Izvori == {{izvori)) == Vanjske poveznice ==

Hrvati u Slovačkoj: razlika između inačica