Inačica od 15. srpnja 2023. u 00:50 uredi 93.87.123.26 (razgovor) mladež Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 10. kolovoza 2023. u 16:51 uredi ukloni ovu izmjenu Domjanovic (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 5.790 edits m uklonjena promjena suradnika 93.87.123.26 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika InternetArchiveBot Oznake: brzo uklanjanje uklonjeno uređivanje Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Tsar Jovan Nenad monument.jpg\|mini\|desno\|250px\|Spomenik Ivanu Crnom u Subotici.]] [[Image:Serbian empire06 map.png\|thumb\|250px\|Teritorij koji je kontrolirao Ivan Crni, 1526-1527.]] '''Ivan Crni''' odnosno '''Ivan Nenad'''<ref>Ante Sekulić: [https://mh-subotica-klasje.com/downloads/klasje-09-12-2013.pdf Hrvatski subotički toponimi] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20160202134804/http://mh-subotica-klasje.com/downloads/klasje-09-12-2013.pdf \|date=2. veljače 2016. }}, Klasje naših ravni 9-12/2013., Subotica, str. 15.<br>"''...godine gospodstva Ivana Crnog u Subotici. Za neke pisce Ivan Crni... Ivan Crni (Ivan Nenad) održao se do god. 1527., kada je smrtno ranjen umro u Tornjošu.''"</ref> (oko [[1492.]], pretpostavlja se kod [[Lipovo\|Lipova]] - [[26. srpnja]] [[1527.]] kod [[Tornjoš]]a) (srp. ''Јован Ненад/Jovan Nenad'', mađ. ''Fekete Iván'', nje. ''Johann Nenad''<ref>{{de icon}} [http://www.drustvosns.org/nemacka%20manjina/tekst/deutsche%20in%20der%20vojvodina.html Gesellschaft für serbisch-deutsche Zusammenarbeit] Deutsche in der Vojvodina - Die Ansiedlung der Deutschen in der Batschka</ref>) je bio srpski vojskovođa<ref name="IIS12">{{harvnb\|Ćorović\|2006\|loc=}}{{quote\|Za Zapolju se izjasnio i "car" Jovan Nenad, jedna neobična i još uvek misteriozna ličnost, koja se pojavila u ovaj mah među Srbima. On je izbio na površinu posle turskog povlačenja, koje je u južnim oblastima ostavilo pravu pustoš. Među srpskim beguncima, koji se behu sklonili u Gornji Banat izbi oko Lipove taj mrki i hrabri čovek, za koga niko nije pravo znao ni ko je ni odakle je. On se sam izdavao za potomka srpskih i vizantiskih vladara i uzeo je naziv cara. Kao unapred obeležen nekom višom silom za nešto neobično ljudi su nalazili to, što je on imao "na telu jednu crnu prugu u širini jednog prsta, koja je počinjala kod desne slepoočnice i išla u pravoj liniji sve do stopala desne noge."}}</ref> i osnivačvođa kratkovjeke državine na području južne [[Ugarska\|Ugarske]]. Bio je srednje visine, vitak, visoko moralan i pobožan.<ref name="SrbijeSad1930">{{cite book\|author1=Istorisko društvo NR Srbije\|url=https://books.google.com/books?id=vdZioLT9ExQC\|title=Glasnik\|author2=Istorisko društvo, Novi Sad\|author3=Stanoje Stanojević\|year=1930\|volume=3\|page=137}}</ref> Njegovi su ga suvremenici zvali "Crni čovjek" zbog čudnog mladeža koji su mnogi smatrali božanskim znakom: "imao je tamnu prugu, široku jedan prst, koja je počinjala na desnoj sljepoočnici njegove glave i išla u ravnoj liniji preko njegova tijela prema dolje na njegovu desnu nogu". Proslavio se uspješnim otporom [[Tursko Carstvo\|turskoj invaziji]]. Dok su ugarski krajevi zapadno od prostora koje je kontrolirao Ivan Crni lako pali pod tursku vlasti nakon [[mohačka bitka\|mohačke bitke]] [[1526.]], njegova država se pokazala tvrdim orahom. Line 9 ⟶ 7: Sjedište svoje države je uspostavio u [[Subotica\|Subotici]]. Za savjetnike je uzeo [[franjevac\|franjevca]] iz [[Ilok]]a Fabijana Literata i kapelana Ivana Dolića iz [[Bač]]a.<ref>"kaštelana grada Bača". Dolić je također katolik. Od Dolića su današnji Dulići. Petar Pekić, ''Povijest Hrvata u Vojvodini. Od najstarijih vremena do 1929. godine'', Misl, Zagreb, 2009., str. 32 {{ISBN\|978-953-6306-61-9}}</ref> U svojoj državi je Ivan Crni okupio i [[Hrvati u Vojvodini\|Hrvate]] i [[Srbi\|Srbe]] (izvori spominju [[Raci\|Race]], a to je bilo ime kojim su u Ugarskoj označavali ~~Srbe~~sve Južne Slavene).<ref>U Analima izdatim u Đakovu 1437. stoji da u Bačkoj stanuju Raci-katolici i Raci-heretici (Srbi). v. Petar Pekić, ''Povijest Hrvata u Vojvodini. Od najstarijih vremena do 1929. godine'', Misl, Zagreb, 2009., str. 33 {{ISBN\|978-953-6306-61-9}}</ref> Ugarskim velikašima nije odgovarala pojava nove sile na njihovim posjedima, unatoč tome što im je ta sila obranila njihove posjede. Kasnije ga je napao [[László Csáky\|Vladislav Csáky]] u travnju 1527. Line 17 ⟶ 15: Ivan Crni se povukao u Segedin gdje se išao pribrati i skupiti nove snage. Međutim, u tome ga je spriječio Zapoljin pristaša koji ga je ubio 26. srpnja 1527. kod [[Tornjoš]]a. [[Juraj Srijemac]] bilježi proturječnu informaciju koja tvrdi da je Ivan Zapolja Ivanu Crnom povjerio upravu Bačke, poslavši ga ''ad desolatam terram'' Bačka.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Hrvati - Narodni život i običaji, Zagreb, 1991., str. 52</ref> U srpskoj povijesnoj znanosti ga se prikazuje kao Srbina, što međutim nije pouzdano dokazano, jer nije vjerojatno da bi Srbin uzeo katoličke klerike za savjetnike umjesto pravoslavnih, a to je Ivan Crni upravo učinio.<ref>Glavni savjetnik mu je bio iločki franjevac Fabijena Literat. Srbin bi po svoj prilici radije uzeo pravoslavnoga kaluđera za savjetnika nego katoličkoga franjevca. U: Petar Pekić, ''Povijest Hrvata u Vojvodini. Od najstarijih vremena do 1929. godine'', Misl, Zagreb, 2009., str. 32 {{ISBN\|978-953-6306-61-9}} </ref> == Vidi još ==

Ivan Crni: razlika između inačica