Bare (Ilidža, BiH): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.3
→‎Izvori: Dnevni Avaz
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
Redak 18:
}}
 
'''Bare''' su [[Sarajevo|sarajevsko]] naselje. Okružuju ih naselja [[Otes]] na jugozapadu, [[Doglodi]] na sjeverozapadu, [[Azići]] na sjeveroistoku. Kroz naselje teče rječica [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]]. Glavna je ulica Bare kod Stupa. Danas je to postalo prigradsko naselje. U sastavu je općine [[Ilidža]]. Prije velikosrpske agresije i bošnjačke agresije na Hrvate bio na glasu kao dio Sarajeva u kojem je velik broj [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata katolika]]. Ratne nepogode pridonijele su smanjenju broja katolika u Sarajevu i okolici. Jedni su starinske starosjedilačke obitelji, s tradicijom u dalekoj prošlosti. Drugi su novijeg postanja. To su bile obitelji većinom iz Hercegovine, koji su došle u Sarajevo zbog posla. Velika poduzeća kao [[Famos]] iz [[Hrasnica|Hrasnice]] i [[Energoinvest]] prije velikosrpske agresije su imala mnogo zaposlenika Hrvata.<ref name="Tulić">[https://www.vecernji.ba/nekada-naselje-hrvata-s-pet-tisuca-katolika-danas-je-prepolovljeno-296664 Večernji list BiH] Zlatko Tulić: ''Nekada naselje Hrvata s pet tisuća katolika, danas je prepolovljeno'', 5. lipnja 2011. (pristupljeno 25. veljače 2018.)</ref>
 
Prvi apostolski vikar u Bosni biskup fra [[Mate Delivić]] u svome izvješću iz 1737. godine naveo je mjesto Bare (Barre) u župi Sarajevo, s 3 katoličke kuće i 30 katolika.<ref>[https://sites.google.com/site/jozobster/povijest Taračin Do i okolica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190405222008/https://sites.google.com/site/jozobster/povijest |date=5. travnja 2019. }} ''Povijest'' JODA (pristupljeno 16. ožujka 2019.)</ref><ref>Jelenić, Julijan, Izvještaj o apostolskom vikarijatu, što ga je prigodom kanskog pohoda sasatvio i koncem 1737. Sv. zboru za raširenje vjere spremio biskup i pravi apostolski vikar u Bosni fra Mato Delivić (Documenta res gestas Fratrum Minorum Provinciae Bosnae Argentinae ab an. 1699.-1835. spectantia, volumen I., Typographia Croatica Franciscanae provinciae, Mostar, 1927., str. 37.-38.</ref>
 
Zbog brojne zajednice Hrvata, Bare su stoga bile jednim od djelova Sarajeva odnosno BiH koje je bilo pod nadzorom [[HVO]]-a. Hrvati su se ovdje samoorganizirali u obrani Bosne i Hercegovine.
Zbog inertnosti središnjih bosanskohercegovačke vlasti pred imanentnim srpskim osvajačkim pohodom bilo je nužno političko i vojno samoorganiziranje Hrvata grada Sarajeva. Bare su bile dio teritorijalno-administrativne zajednica hrvatskog naroda u BiH, [[Hrvatska zajednica Vrhbosna|Hrvatske zajednice Vrhbosne]], osnovane siječnja 1992o1992. godine.<ref name="Tomas">[http://maticahrvatska-grude.org/wp-content/uploads/2015/12/SUSRETI_9_web-1.pdf Susreti, 9. godišnjak]. Domagoj Tomas: Student na braniku Herceg-Bosne, Matica hrvatska, ogranak Matice hrvatske u Grudama, str. 196, {{ISSN|2303-5072}}, Grude, 2015.</ref> Poznat je bio [[HVO Sarajevo]],<ref name="Tulić"/> a na području Azića djelovao je HVO na čelu s predsjednikom Velimirom Marićem.
Jeseni 1992. Glavni stožer Armije BiH planirao je vojnu operaciju Koverat, kojom bi deblokirali Sarajeva. Međutim, srpske su snage prve [[Bitka za Otes|napale]]. Prvo su zauzele Doglode a potom u jakom topničko-tenkovsko-pješačkom napadu koji je trajao od 1. do 4. prosinca 1992. osvojile su susjedni Otes.<ref>[https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/akcija-koverat-prosinac-1992-godine-1078405 Vojna povijest] ''Akcija „Koverat” - prosinac 1992. godine'', 22. travnja 2016. (pristupljeno 19. listopada 2018.)</ref>
[[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjački napad]] na Hrvate i [[Bošnjačko-hrvatski sukob:Sarajevo|obračun]] s nedužnim Hrvatima koji su branili Sarajevo i držali strateški važni položaj pokraj zračne luke nije pružio viziju lijepe budućnosti Hrvatima i katolicima.<ref name="Tulić"/>