Koncentracijski logor Jasenovac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mala dopuna i izvor
Oznaka: uklonjeno uređivanje
Ocjena koncentracijskog logora? Po kojoj logici?
Oznake: uklanjanje uklonjeno uređivanje
Redak 633:
** Vladimir Horvat, Igor Vukić, Stipo Pilić, [[Blanka Matković]] "Jasenovački logori – istraživanja", Zagreb, 2015.
**[[Igor Vukić]] "Radni logor Jasenovac", Zagreb, 2018.
 
==Ocjene==
Marino Badurina iznio je komentar na „fenomen Jasenovca” u historiografiji:<ref>Badurina, Marino: [https://heretica.com.hr/marino-badurina-je-li-20-stoljece-gotovo-brojanje-zrtava-i-teror-sjecanja/ Marino Badurina: Je li 20. stoljeće gotovo? Brojanje žrtava i teror sjećanja] ''heretica.com.hr''. Heretica. Objavljeno 8. ožujka 2023. </ref> {{citat2|Aktualizirajući čitavu priču, u našem kontekstu tako je kronično neuralgična povijest Jasenovca, jasenovacologija, no koja zapravo odavno nije povijest Jasenovca (samog koncentracijskog logora i lokaliteta), nego je prvenstveno povijest upotrebe Jasenovca. Radi se o temi koja od samih početaka izgleda grbavo postavljena, a „što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“. Tema je to koja se već desetljećima kreće između dvije vrste ludila, onako kako ih psihologija generalno poznaje: neuroze kao negiranja, i psihoze kao pretjerivanja. Transcendirati te prijepore moglo bi se kada bi odustali od stava kako je Jasenovac nekakva isključivo hrvatska tema i hrvatski problem, kao i da je to tema koja je lajtmotiv i razdjelnica cjelokupne povijesti hrvatsko-srpskih odnosa. To znači povijesno, politički, društveno i spoznajno zaglaviti. U historiografiji se sad već podosta govori o transnacionalnoj povijesti, o takozvanim isprepletenim povijestima (entangled histories), povijestima transfera, mreža… globalnoj historiji! Možemo li u tom kontekstu konačno sagledati i Jasenovac? Je li on nekakva specifičnost, nekakva crna rupa, ili je i on bio dio jedne umrežene priče? To nije nikakva relativizacija bilo čije odgovornosti niti prebacivanje loptice bilo kome, nego naprosto polaženje od činjenice da je vrijeme Drugoga svjetskoga rata na prostoru kontinentalne Europe bilo doba najveće mobilnosti, vojne i civilne, najveće zbrke, praktički još od vremena seobe naroda, što višestruko usložnjava sva pitanja broja i identiteta žrtava, točnog mjesta, vremena i načina stradanja.}}
 
==Povezani članci==