Ivan Crni: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.87.123.180 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Domjanovic
Oznaka: brzo uklanjanje
Popravljeno
Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki
Redak 1:
[[Datoteka:Tsar Jovan Nenad monument.jpg|mini|desno|250px|Spomenik Ivanu Crnom u Subotici.]]
[[Image:Serbian empire06 map.png|thumb|250px|Teritorij koji je kontrolirao Ivan Crni, 1526-1527.]]
'''Ivan Crni''' odnosno '''IvanJovan Nenad'''<ref>Ante Sekulić: [https://mh-subotica-klasje.com/downloads/klasje-09-12-2013.pdf Hrvatski subotički toponimi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160202134804/http://mh-subotica-klasje.com/downloads/klasje-09-12-2013.pdf |date=2. veljače 2016. }}, Klasje naših ravni 9-12/2013., Subotica, str. 15.<br>"''...godine gospodstva Ivana Crnog u Subotici. Za neke pisce Ivan Crni... Ivan Crni (Ivan Nenad) održao se do god. 1527., kada je smrtno ranjen umro u Tornjošu.''"</ref> (oko [[1492.]], pretpostavlja se kod [[Lipovo|Lipova]] - [[26. srpnja]] [[1527.]] kod [[Tornjoš]]a) (srp. ''Јован Ненад/Jovan Nenad'', mađ. ''Fekete Iván'', nje. ''Johann Nenad''<ref>{{de icon}} [http://www.drustvosns.org/nemacka%20manjina/tekst/deutsche%20in%20der%20vojvodina.html Gesellschaft für serbisch-deutsche Zusammenarbeit] Deutsche in der Vojvodina - Die Ansiedlung der Deutschen in der Batschka</ref>) je bio vođa kratkovjekekratkovjekog srpskog carstva, državine na području južne [[Ugarska|Ugarske]].
 
Proslavio se uspješnim otporom [[Tursko Carstvo|turskoj invaziji]]. Dok su ugarski krajevi zapadno od prostora koje je kontrolirao Ivan Crni lako pali pod tursku vlasti nakon [[mohačka bitka|mohačke bitke]] [[1526.]], njegova država se pokazala tvrdim orahom.
Redak 7:
Sjedište svoje države je uspostavio u [[Subotica|Subotici]]. Za savjetnike je uzeo [[franjevac|franjevca]] iz [[Ilok]]a Fabijana Literata i kapelana Ivana Dolića iz [[Bač]]a.<ref>"kaštelana grada Bača". Dolić je također katolik. Od Dolića su današnji Dulići. Petar Pekić, ''Povijest Hrvata u Vojvodini. Od najstarijih vremena do 1929. godine'', Misl, Zagreb, 2009., str. 32 {{ISBN|978-953-6306-61-9}}</ref>
 
U svojoj državi je car Ivan Crni okupio i [[Hrvati u Vojvodini|Hrvate]] i [[Srbi|Srbe]] (izvori spominju [[Raci|Race]], a to je bilo ime kojim su u Ugarskoj označavali sve Južne SlaveneSrbe).<ref>U Analima izdatim u Đakovu 1437. stoji da u Bačkoj stanuju Raci-katolici i Raci-heretici (Srbi). v. Petar Pekić, ''Povijest Hrvata u Vojvodini. Od najstarijih vremena do 1929. godine'', Misl, Zagreb, 2009., str. 33 {{ISBN|978-953-6306-61-9}}</ref>
 
Ugarskim velikašima nije odgovarala pojava nove sile na njihovim posjedima, unatoč tome što im je ta sila obranila njihove posjede. Kasnije ga je napao [[László Csáky|Vladislav Csáky]] u travnju 1527.
Redak 16:
[[Juraj Srijemac]] bilježi proturječnu informaciju koja tvrdi da je Ivan Zapolja Ivanu Crnom povjerio upravu Bačke, poslavši ga ''ad desolatam terram'' Bačka.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Hrvati - Narodni život i običaji, Zagreb, 1991., str. 52</ref>
 
U srpskoj povijesnoj znanosti ga se prikazuje kao Srbina, što međutim nijeje pouzdano dokazano, jeriako nije vjerojatno da bi Srbinje uzeo katoličke klerike za savjetnike umjesto pravoslavnih, a to je Ivan Crni upravo učinio.<ref>Glavni savjetnik mu je bio iločki franjevac Fabijena Literat. Srbin bi po svoj prilici radije uzeo pravoslavnoga kaluđera za savjetnika nego katoličkoga franjevca. U: Petar Pekić, ''Povijest Hrvata u Vojvodini. Od najstarijih vremena do 1929. godine'', Misl, Zagreb, 2009., str. 32 {{ISBN|978-953-6306-61-9}}
</ref>