Inačica od 7. veljače 2024. u 08:54 uredi 98.128.149.9 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki ← Starija izmjena		Inačica od 7. veljače 2024. u 10:08 uredi ukloni ovu izmjenu SoupePrimordiale (razgovor \| doprinosi) 525 edits uklanjanje izmjene 6836695 suradnika 98.128.149.9 (razgovor) Novija izmjena →
Redak 1: {{izdvojeni članak\|kolovoz 2015.}} [[Datoteka:Illyrian tribes-en.png\|mini\|300px\|Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena.]] '''Iliri''' (grčki ''Ἰλλυρıοί'', ''Illyrioí'', latinski ''Illyrii''), skupina srodnih [[narod]]a koji od [[prapovijest\|prapovijesnoga]] doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio ~~jugoistocne Europe~~[[Balkan]]a. U Hrvatskoj i BiH: [[Ardijejci]], [[Daorsi]], [[Delmati]], [[Liburni]], [[Japodi]], [[Histri]], [[Skordisci]]; u Crnoj Gori: [[Dokleati]]; u Albaniji: [[Taulanti]], [[Enhelejci]], [[Labeati]] i dr.; u unutrašnjosti Balkana: [[Autarijati]], [[Dardanci]], [[Mezeji]], [[Breuci]], [[Kolapijani]] i dr. Dopiru i do talijanske strane Jadrana: [[Peligni]], [[Daunijci]], [[Japigi]] i dr. Jedinstven naziv koristi se od [[antika\|antičkoga doba]], iako obuhvaća različit, ali jezično srodan indoeuropski etnički supstrat, također pod različitim kulturnim, poslije i asimilacijskim utjecajima, osobito [[kelti\|keltskim]], [[stara Grčka\|grčkim]] te [[stari Rim\|rimskim]]. Stari grčki pisci (od VI. st. pr. Kr.) isprva govore o Ilirima kao stanovnicima uz [[Jonsko more\|Jonsko]] i južno [[Jadransko more]]. Poslije u sklop ilirskih plemena uvrštavaju žitelje područja uz istočnojadransku obalu do sjevera te do rijeka [[Dunav]]a i [[Morava\|Morave]] u unutrašnjosti. <br> Razjedinjena ilirska plemena vode lokalne ratove s [[Grčka kolonizacija na Jadranu\|grčkim naseljenicima]] još od VII. st. pr. Kr. Tada se javlja i prva ilirska država pod vodstvom Enhelejaca (legendarni dolazak [[kadmo\|Kadma]] i [[Harmonija (mitologija)\|Harmonije]] iz grčke Tebe). Poslije se država širi od srednjodalmatinskih otoka do Epira te u unutrašnjosti do Dardanije i Makedonije. [[Ilirska kraljevstva\|Ardijejska država]] pod [[Teuta\|Teutom]] prostire se od Neretve do Epira; nepovoljan ishod rata s [[Rimljani]]ma (228. pr. Kr.) zbog gusarenja. Djelomična pacifikacija područja nastupa nakon rata i rimske okupacije 168. pr. Kr. U kasnijim ustancima, koje Rimljani surovo ugušuju, ističu se [[Japodi]] i [[Delmati]] te [[Breuci]] ([[Batonov ustanak]], 6–9. g.), a ilirsko se područje uključuje u [[Ilirik\|rimski upravni sustav]]. Mnogi Iliri stječu [[rimsko građansko pravo\|rimska građanska prava]], a pojedinci obnašaju i najviše državne funkcije: istaknuti rimski carevi ilirskoga roda jesu [[Aurelijan]], [[Prob]], [[Dioklecijan]] i [[Konstantin]]. Arheološki ostaci karakterističnih [[gradina (tip naselja)\|gradina]], utvrđenih naselja na humcima, te grobnih humaka ([[tumuli]]) na cijelom ilirskom prostoru; razvijena kamena plastika, situlska (figuralna) [[#Umjetnost\|umjetnost]], ostaci oružja, novca i nakita od bronce i jantara; slabo sačuvani [[#Jezik\|jezični spomenici]] (pretežno imena). Iliri znatno sudjeluju u [[etnogeneza\|etnogenezi]] današnjih [[Albanci\|Albanaca]], ali i doseljenih [[Južni Slaveni\|južnoslavenskih naroda]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija - [http://proleksis.lzmk.hr/27691/ Iliri]</ref>

Iliri: razlika između inačica