Rusko Carstvo: razlika između inačica

^{'''Rusko Carstvo''' službeno je nastalo [[1721.]] godine, no još [[1547.]] moskovski knez [[Ivan IV., ruski car|Ivan Grozni]] okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja. Između godine osnivanja i ukidanja [[1917.]], ovo golemo multikulturalno, ali prije svega slavensko [[Najveća carstva svijeta|carstvo]], obuhvaćalo je mnoge [[Europa|europske]] i neeuropske [[Narod|narode]] te je postalo [[svijet|svjetska]] velesila s izrazito jakom autokratskom vladavinom.}

==^{Osnivanje "Carstva"}==

^{Tijekom [[14. stoljeće|XIV.]] i [[15. stoljeće|XV. stoljeća]] koristeći raspad [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] područje [[Velika Kneževina Moskva|Moskovske kneževine]] će se gotovo neprestano uvećavati. S druge strane na [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]] pravoslavni [[Bizant]] će umirati pod napadima Turaka. Nakon što je posljednja bizantska provincija pala u turske ruke njen vladar je prebjegao u Italiju pod zaštitu pape gdje će prijeći na [[katolicizam|katoličku vjeru]]. Uvidjevši priliku, poduzetni papa [[Pavao II.]] će dogovoriti vjenčanje kćeri Tome Paleologa Zoje s vladarom Moskovske države [[Ivan III., veliki knez Moskve|Ivanom III.]] To vjenčanje će postati pravni temelj budućeg proglašenja Carstva pošto se sva europska carstva nužno smatraju nasljednikom Rimskog.}

^{Iako je tim načinom pravna osnova bila zadovoljena do trenutka proglašenja Carstva dolazi tek kada moskovske snage pobjeđuju u ratu protiv koalicije mongolskih državica [[1530-ih]] godina. Za trenutak krunidbe se izabralo punoljetstvo Ivana Groznog [[1547.]] godine. Sam čin krunidbe [[Poljska]] je pokušala osporiti diplomatskom notom kojom se pitalo Ivana Groznog što ta krunidba znači?}

==^{Prvo doba Carstva}==

^{Tijekom prvog carskog razdoblja u kojem [[Europa]] carsku titulu još uvijek postavlja pod znak upitnika, Rusko Carstvo će pasti u razdoblje anarhije nakon što je izumrijela vladajuća loza Rurjikovića i građanskog rata koji će potom uslijediti. Uzdizanje dinastije [[Romanov]] koja dolazi na vlast [[1612.]] godine dovodi do uspostave unutrašnje stabilnosti. Zahvaljujući raspadu Poljske polovicom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] Rusko Carstvo će anektirati velike dijelove današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Bjelorusija|Bjelorusije]]. S druge strane otkrivanje i osvajanje [[Sibir]]a će biti nastavljeno sve do kineskih granica. Bez obzira na te teritorijalne uspjehe krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] Rusko Carstvo je duboko zaostalo u usporedbi s drugim europskim državama.}

==^Car==

[[Datoteka:Types of epaulette of the Russian Empire (1855).png|230px|mini|lijevo|^{Epolete Ruskoga Carstva 1855.}]]

^{Dolaskom na vlast najprije [[Fjodor III., car Rusije|Fjodora III.]], a potom i Petra Velikog čelo države su zauzeli carevi reformatori željni modernizacije države. Osnova vanjske politike ovog potonjeg postaje stvaranje luke na [[Baltik]]u (Petrograd) preko koje će se uspostaviti trgovina s europskim zemljama. To će dovesti do [[Veliki sjeverni rat|Velikog sjevernog rata]] tijekom kojega će pobijedivši Švedsku Rusija postati priznata europska velesila. Proslavljujući pobjedu u ratu Petar Veliki će se dati okruniti za cara cijele Rusije (do tada je bio car Rusa). Ovaj naslov je odmah priznala Poljska, Prusija i Švedska, ali ne i ostale tadašnje države koje će ga prihvatiti tek kasnije. Dominacija Ruskog Carstva nad istočno-europskim zemljama će postati očita svima kada ruske snage nakratko osvajaju [[Berlin]] polovicom [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Zajedno s uspjesima protiv Poljske, Turske i Švedske, Carstvo će nastaviti prodirati u [[Sibir]] sve do obala Amerike gdje će osvojiti [[Aljaska|Aljasku]].}

==^{Zlatno doba i pad}==

^{Napoleonski ratovi predstavljaju u vojno-političkom smislu zlatno doba Ruskog Carstva. Njene trupe će napredovati sve do [[Pariz]]a i Švicarske, a sama država će mirovnim sporazumima dominirati europskom politikom prve polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Samo uz pomoć Ruskog Carstva biva ugušena revolucija u Mađarskoj koja je prijetila propašću [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]]. Ta zastrašujuća vojna nadmoć i nikad skrivene želje za aneksiju velikih dijelova Turske postaju razlog za [[Krimski rat]] tijekom kojega će se Rusiji suprotstaviti koalicija Velike Britanije, Francuske, Sardinije i Turske dok će Habsburška monarhija iako formalno neutralna izdati negdašnjeg spasitelja mobilizacijom svojih snaga koje će vezati odgovarajuće ruske snage. Ovaj rat je postao financijska katastrofa za Rusko Carstvo čiji se car [[Aleksandar II., car Rusije|Aleksandar II.]] osjetio prisiljenim prodati [[Aljaska|Aljasku]] [[1867.]] radi lakše otplate državnih dugova i kupovine moderne opreme. Shvativši tijekom ovog rata zaostalost Carstva, odlučio je pokrenuti cijeli niz reformi koje će završiti njegovom smrću u atentatu kojeg su izvršili revolucionari. Kao odgovor na taj događaj njegovi nasljednici [[Aleksandar III., car Rusije|Aleksandar III.]] i [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]] se vraćaju konzervativnoj politici i opiranju promjena što će dovesti do revolucija [[1917.]] godine.}

==^{Vidi i:}==

*[[Povijest Rusije|^{Povijest Rusije}]]

*[[Popis ruskih vladara|^{Popis ruskih vladara}]]