Protestantizam: razlika između inačica

Pod pojmom (prvobitno političkim) protestanti u užem smislu podrazumijevaju se pripadnici [[kršćanstvo|kršćanske]] [[konfesija|konfesije]] nastale na [[njemački jezik|njemačkom]] govornom području u vrijeme [[reformacija|reformacije]], pa se stoga povezuju prije svega s [[Martin Luther|Martinom Lutherom]] i [[Philipp Melanchthon]]om, začetnicima [[Luterani|luteranstva]]; te s [[Huldrych Zwingli|Huldrychom Zwinglijem]] i [[Jean Calvin|Jeanom Calvinom]] koji su reformaciju započeli u [[Švicarska|Švicarskoj]] i začetnici su druge osnovne protestantske grane - [[Kalvinizam|kalvinizma]]. Anglikanstvo je nastalo odcjepljenjem crkve u Engleskoj od Rima 1534. godine, kada je parlament proglasio kralja za poglavara crkve. U narednim su desetljećima anglikanci prihvatili znatne utjecaje protestantske teologije.

 

 

Pojam "protestanti" potječe od [[Speyerski protest|Speyerskog protesta]] [[evangelički staleži|evangeličkih staleža]] na mjesnoj skupštini Speyera koji se dogodio [[1529.]] Protestirali su protiv ukidanja Speyerske odluke iz [[1526.]] kojom je zemljama u kojima je provedena reformacija, bila obećana pravna sigurnost pozivajući se u svojim protestima na slobodu vjeroispovjesti za pojedinca. Iz religioznih i političkih razloga protestanti su bili stoljećima žrtve progona. Svjetovni vladari su se bojali za jedinstvo svojih područja vladanja prožetih katolicizmom, gdje se poistovjećivalo vlastito područje moći s područjem moći Pape. S druge strane, na područjima kojima su vladali protestanti svirepo su bili mučeni i ubijani brojni katolici samo zato što su priznavali papu kao svoga poglavara. Vrlo važan razlog velikog broja ratova je bio protestantizam. Primjerice, [[Hugenotski ratovi]] u [[Francuska|Francuskoj]] ili [[Tridesetogodišnji rat]] koji je zahvatio cijelu [[Europa|Europu]], a naročito [[Njemačka|Njemačku]]. Tek [[Augsburški vjerski mir|Augsburškim vjerskim mirom]] [[1555.]] i [[Vestfalski mir|Vestfalskim mirom]] iz [[1648.]] protestantizam je dobio konačno službeno priznanje.