Nizozemska: razlika između inačica

Nizozemska je sa sjevera i sa zapada omeđena [[Sjeverno more|Sjevernim morem]]. Na sjeveru se nalaze pješčani vadenski otoci (također poznati i kao [[FrizijskiVadensko otocimore|''Frizijski'' otoci]]), niz preprečnih otoka južno od kojih se nalazi plitko [[Vadensko more]] (nizoz. ''Waddenzee''). U samom središtu zemlje se nalazi IJsselmeer (u prijevodu ''Jezero IJssel''), na mjestu nekadašnjeg jezera Zuiderzee koje je izgradnjom prepreke Afsluitdijk 1932. godine zatvoreno te sada sadrži samo slanu vodu. Važnija ušća i estuariji su [[Dollard]] i [[Lauwers]] na sjeveru, [[Hollandsch Diep]], [[Haringvliet]], [[Grevelingenmeer]] te [[Ooster]] i [[Westerscheide]] na jugozapadu. Nizozemska obala prolazi kroz dvodnevnu morsku mijenu čija amplituda duž obalu varira između 1,5 i 2 metra, ovisno o utjecaju vjetra. Pored vertikalnog kretanja vode postoji i vodoravno kretanje, tzv. plimne utrke. Zbog relativno blagih temperatura (3 °C zimi i 16 °C ljeti) [[Vadensko more]] i [[Oosterschelde]] prepuni su [[iverak zlatopjeg|iverkka zlatopjegog]], lista i dagnji.

[[Stranka za slobodu|PVV]], [[Narodna stranka za slobodu i demokraciju (Nizozemska)|VVD]], [[Novi društveni ugovor|NSC]] i [[Poljoprivredno-građanski pokret|BBB]]. Najvažniji savjetodavni organ vlade je Državni Savjet čiji je [[de jure]] predstojnik poglavar države.

|[[Utrecht (pokrajina)|Utrecht]]

Nizozemska je danas najveći europski izvoznik poljoprivrednih proizvoda. To se prije svega odnosi na mliječne proizvode (npr. sir gouda, koji naziv nosi po nizozemskom gradu [[Gouda]]). Nizozemski izvoz cvijeća (tulipani) čini 65% svjetskog izvoza. Tulipani potječu iz [[Turska|Turske]], a oko [[1500.]] godine prvi primjerci uvezeni su u Nizozemsku.<ref>Vojmil Žic, s. Valerija Kovač i Verica Blažinić, ''Mak'', Nadbuskupski duhovni stol, Zagreb, travanj 2008., ISSN 1331-2731</ref>

[[Južni Holland]] je s više od tri i pol milijuna stanovnika najnaseljenija provincija zemlje, a slijede joj [[Sjeverni Holland]] i [[Sjeverni Brabant]] (oba s oko dva milijuna). U potonjoj provinciji se nalazi t.zv. [[BrabantStad]], sačinjen od pet gradova s ukupno 1,5 milijuna stanovnika i oko 20% industrijske proizvodnje cijele Nizozemske. Na istoku se nalaze [[Arnhem]]-[[Nijmegen]] i Twentestad - dvije nešto manje aglomeracije, te u urbanom dijelu Limburga na samome jugu [[Maastricht]]-Sittard-Geleen-Heerlen-Kerkrade. Pored već navedenih gradova postoji još nekolicina gradova koji obnašaju važniju ulogu na regionalnoj razini, poput [[Groningen]]a i [[Leeuwarden]]a na sjeveru te [[Maastricht]]a na jugu. Oko 82% cjelokupnog stanovništva Nizozemske živi u gradovima.<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nl.html CIA World Factbook: Netherlands - People] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200521043249/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nl.html |date=21. svibnja 2020. }}, 2008</ref>

Nizozemska je kroz povijest bila meta mnogobrojnih imigracija, od kojih su neke više a neke manje asimilirane. Prema brojevima statističkog zavoda iz 1. siječnja 2005. godine, 80,9% stanovnika su [[Nizozemci]], 2,4% [[Indonezija|Indonežani]], 2,4% [[Nijemci]], 2,2% [[Turci]], 2,0% [[Surinam|Surinamci]], 1,9% [[Marokanci]], 0,8% Antilijanci i Arubanci uz 6,0% preostalog stanovništva. U periodu od 1845. do 1860. godine te u prvih dvadesetak godina nakon Drugog svjetskog rata je velik broj Nizozemaca također emigrirao, poglavito u Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Australiju, Južnoafričku Republiku te na Novi Zeland.

* [[Reinier de Graaf]]

* [[Franciscus Cornelius Donders]]

* [[Hermann Boerhaave]]

* [[Franciscus Sylvius De le Boë]]

* [[Karel Frederik Wenckebach]]

* [[Anton de Haen]]

* [[Jacob Moleschott]]