Duh: razlika između inačica

# U istočnim religijama, osobito u dominantnoj interpretaciji hinduizma, Adavaita Vedanti, apsolut, božansko prapočelo (Brahman), koje je identično s biti ljudske duše (Atman). U diferenciranome monizmu (Višištdadvaita Vedanta) atman je dio ili vid Brahmana, ali mu nije istovjetan u potpunosti.

# U filozofiji, nematerijalna supstancija. Prema [[Platon]]u duh ('''νοΰς''') je metafizička praosnova svijeta i ljudske duše. Prema [[Descartes]]u duh (spiritus) je misaona supstancija (ens cogitans), nedjeljiva, neprotežna i posve različita od materije. U njemačkom idealizmu duh (Geist) je osnova spoznajnoteorijskih i ontoloških spekulacija. Prema Hegelu duh je stadij u dijalektičkom razvoju ideje, a očituje se u tri oblika (subjektivni ili psihološki, objektivni ili povijesni i apsolutni ili božanski duh). Materijalistički filozofi svode duh na materiju (L. Feuerbach, K. Marx). Prema nekim filozofima duh je oprjeka životu i prirodi (L. Klages, M. Scheler). Novovjekovna zapadnjačka filozofija u trajnoj je dvojbi o supstancijalnosti i osobnosti duha, dok su suvremene prirodne znanosti praktički potpuno izbacile pojam duha iz svoga nazivlja.

 

<!-- [[Category:filozofija]] - mozda kasnije -->