Mpemba efekt: razlika između inačica

{{wikipedizirati}}

{{wikipoveznice}}

 

Mpemba efekt je prirodna pojava koja je odavno poznata u Zapadnom svijetu. Među prvim ju je uočio [[Aristotel|Aristotel]] (350 godina prije Krista). On je zapisao

 

Danas postoji nekoliko mogućih objašnjenja, uključujući isparavanje, koje ćemo navesti u trećem poglavlju.

 

Mpemba efekt se pojavljuje kada imamo dvije posude vode, indetične na svaki način, osim što jedna posuda sadrži topliju, a druga hladniju vodu, izložene u okolini u kojoj je tempeatura ispod nule i početno toplija voda se brže smrzne od početno hladnije.

Očito je da ovo proturiječi zdravom razumu; uzmimo primjer:

 

 

 

Danas svijet fizike istražuje pet mogućih krivaca za Mpembin efekt. Napomenimo da niti jedno od ovih objašnjenja nije u potpunosti prihvaćeno zbog dosta kontradikcija ili nedostatka matematičkog aparata.

Zbog ove pojave, analiza se zakomplicira, jer više ne radimo sa jednim parametrom, već sa skalarnom funkcijom i dinamika fluida postaje teška za opisati. Ipak, za temperature poviše 4⁰C, toplija voda ima manju gustoću od hladnije, i početi će se gibati (dizati) prema vrha, kao što predviđa Arhimedov zakon; tj. javljati će se ascedentno i descedetno strujanje. Očito je, zbog temperaturne nehomogenosti, da voda pri srednjoj temperaturi od, npr. 35⁰C, neće biti u svim djelovima na toj temperaturi, već će na vrhu (posude) biti mnogo toplija a na dnu (posude) mnogo hladnije; što povlači i veće isparavanje od predviđenog. Ako želimo preko konvekcije objasniti Mpembin efekt, moramo promatrati i isparavanje. Valja napomenuti da je konvekcija osjetljiva na oblik i dimenzije posude.

 

 

[[Kategorija:Fizika]]