Stjepan II., hrvatski kralj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
SashatoBot (razgovor | doprinosi)
m robot Mijenja: fr:Étienne II de Croatie
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
Nakon svog neuspjeha da preuzme vlast u razdoblju nakon smrti [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]], Stjepan II. bio je prisiljen živjeti u samostanu sv. Stjepana pod borovima u [[Split]]u (na poluotoku koji se danas i zove po tom samostanu, Sustipan; današnji gradski predjel).
 
Formalni razlog za život u samostanu postaje navodnasušica bolest(tuberkuloza), tako da u svojoj darovnici iz [[1078]]. Stjepan piše: "''Ja Stjepan, nekad svijetli herceg Hrvata, shrvan teškom bolešću dozvah k sebi časne svećenike hrvatskoga kraljevstva da mi nađu lijeka za moje grijehe. Po njihovu savjetu pobrinuh se, te se dadoh prenijeti u samostan sv. Stjepana. Tu se odrekoh svih svojih časti i odabrah grobnicu, preporučivši se glavaru samostana da me spominje u svojim molitvama.''"
 
Nakon povlačenja Stjepana II. u samostan, za njega se više nije čulo sve do Zvonimirove smrti 1089., kada ga je hrvatski narod doslovno izvukao iz samostana, te svečano okrunio za kralja.
 
Stjepan II. nazivao se kao i veći broj svojih prethodnika "Božjom milošću kralj Hrvata i Dalmatinaca". Oko njega se okupilo visoko svećenstvo i velika većina hrvatskih velikaša i plemića, što dokazuje da je cijela hrvatska država bila u njegovoj vlasti. Kralj Stjepan II. vladao je manje od dvije godine tijekom kojih vanjskopolitički protivnici nisu stvarali probleme očekujući smrt staroga i bolesnog kralja bez djece.
 
Budući da pitanje svoga nasljednika nije riješio tijekom života, oružani sukob koji usljeđuje nakon njegove smrti nije nikoga iznenadio. Odmah nakon njegove smrti početkom 1091., žena kralja Zvonimira [[Jelena Lijepa]], uspjela je, pozivajući se na pravo posljednje živuće osobe dinastije Trpimirovića i bratove vojnike, postaviti za kralja Hrvatske svoga brata [[Mađarska|ugarskoga]] kralja [[Ladislav|Ladislava]].