Park: razlika između inačica

Obrisano 39 bajtova ,  prije 14 godina
malo sredio
m (Park premješteno na Razgovor:Park: je li se to jede?)
(malo sredio)
[[Slika:Sydney Royal Botanic Gardens 01.jpg|thumb|right|300px|Kraljevski park u [[Sydney|Sydneyu]]]]
[[Slika:Queen Elizabeth Park.jpg|thumb|right|300px|Park kraljice Elizabete u [[Vancouver|Vancouveru]]]]
'''Park''' je dio [[grad|grada]]a ili [[naselje|naselja]] u kojem se nalazi održavano zelenilo. Parkove često opkoljujuokružuju značajnije zgrade poput [[dvorac|dvoraca]]. Održavanje parkova obično financira gradska uprava ili gradska četvrt na čijoj površini se nalazi park ili vlasnik prilegle zgrade. Funkcija parka je [[estetika|estetska]] ili [[rekreacija|rekreativna]]. [[Ljudi]] park koriste za šetnju, sjedanje ili odmaranje, a [[djeca]] se u njemu igraju. Tipični park sadrži stabla, žbunje, putove, staze i aleje sa cvijećem. Parkovi često sadrže i vodene površine:jezerca, bazene ili potoke. Mogu sadržavati i razne [[dekoracija|dekorativne]] objekte kao i skulpture ili [[fontana|fontane]]. Nekad državno ili lokalno rukovodstvo proglašava neki park [[nacionalni park|nacionalnim]] - predio sa ciljem očuvanja [[priroda|prirode]], često zbog toga što tu rastu [[biljke]] endemi ili ugrožene [[životinje]].
 
Park se najčešće koristi za šetnju, sjedanje, odmaranje i igru. Tipični park sadrži stabla, žbunje, putove, staze i aleje sa cvijećem. Parkovi često sadrže i vodene površine: jezerca, bazene ili potoke. Mogu sadržavati i razne [[dekoracija|dekorativne]] objekte kao i skulpture ili [[fontana|fontane]].
Gradski parkovi pored ostalog smanjuju zagađenost [[zrak|zraka]], a za vrijeme velikih vrućina mogu sniziti toplinu u gradovima.
 
Gradski parkovi pored ostalog smanjuju zagađenost [[zrak|zraka]]a, a za vrijeme velikih vrućina mogu sniziti toplinu u gradovima.
 
Nekad se veće površine od posebnog ekološog značaja proglašavaju [[nacionalni park|nacionalnim parkovima]], s ciljem očuvanja [[priroda|prirode]], posebno ako se radi o staništi endemskih [[biljke|biljaka]] ili ugroženih [[životinja]].
 
== Povijest ==
=== Stari vijek ===
 
Istočnjački vrt nalazimo kod [[stari EgiptEgipat|Egipćana]], [[Medija|Medijaca]], [[PerzijanciPerzija|Perzijanaca]], [[IndijciIndija|Indijaca]], [[BabilonciBabilon|Babilonaca]] i [[KineziKina|Kineza]]. <!-- Vrtovi su se tretirali na [[arhitektura|arhitektonski]] način. --> U [[Asirija|Asiriji]] je vrt izvor blagostanja i vrtlarstvo je plemenito zanimanje i sveti posao. Istočnjački vrt je pravilnog obilka i simetričan izuzmemo li Kineze koji su gradili asimetrične vrtove organskih formi. Ovaj vrt je imao jake zidove na pravokutnoj osnovi, i na ukrižavanju dvije ortogonalne glavne komunikavije (koje formiraju [[križ]] u okviru unutrašnjosti parka), se nalazila [[voda]], imao je hlad od visokog raslinja i u njemu nije bilo cvijeća.
 
Najznačajniji parkovi u izgradnji vrtne arhitekture iz [[Mezopotamija|Mezopotamije]] su [[Semiramida|Semiramidini]] viseći vrtovi]] u [[Babilon|Babilonu]]u koje su u [[antika|antičko]] vrijeme bili smatrani za jedno od [[sedam svjetskih čuda]]. Pripisuju se kraljici Semiramidi koja se poistovjećuje sa asirskom kraljicom Šamuramant ([[809. p.n.e.]] - [[782. p.n.e.]]) dok je to po drugom mišljenu izgradio za svoju ženu [[Nabukodonosor II.]] ([[605. p.n.e.]] - [[562. p.n.e.]]). Ovi vrtovi se do danas ne mogu locirati tako da neki izražavaju sumnju da onise postojeradi samoo u ljudskoj [[mašta|mašti]]legendama. Ovi vrtovi su imali 20 katova i bili su visoki 25 m. Iako najvjerojatnije izraz viseći nije prihvatljiv i nastao je tijekom prevođenja [[Stara Grčka|starogrčkih]] izvora i prije bi odgovarao izraz krovni ili terasasti vrtovi koji su bili na uzdignutim terasama.
 
Egipatski vrt je u strogim [[geometrija|geometrijskim]] formama u pravolinijskom poretku i prikazan je na mnogim freskama od strane egipatskih slikara u mastabama na primjer. Ograđen je zidom i oslonjen na vodenu površinu rijeke [[Nil]], ima drvorede, bazene sa lotosima, cvijeće koje je oivičeno živicom. Iz doba Egipta ostao nam je jedan mali model parka u grobu egipatskog poglavara. Iz vremena Ramzesa III. poznato je 513 različitih parkova. Vrhunac gradnje vrtova je u doba Novog carstva između 1550. p.n.e. i 1080. p.n.e. kada su vladali Tutmozis III. , Akhenaton, Ramzes II. , i [[Tutankhamon]].
=== [[Renesansa]] ===
 
Renesansni vrtovi su pravilnih oblika i nisu velikih dimenzija, ograđeni su i kaskadno su denivelirani na ravnoj površini i poduprti su potpornim [[zid|zidovima]]. Poznati su Belvederski vrtovi u [[Vatikan|Vatikanu]]u.
 
=== [[Barok]] ===
46.706

uređivanja