Zaprešić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 75:
==Spomenici i znamenitosti==
*'''Novi dvori'''
NOVI DVORI JELAČIĆEVI Sam grad Zaprešić i njegova neposredna okolica nudi više atraktivnih turističkih sadržaja. Najljepši su i najzanimljiviji, dakako, dvorci. Ponajprije valja spomenuti Nove dvore Jelačićeve, jedinstveni spomenik kulturno-povijesne baštine, koji su udaljeni samo 1,5 kilometara od središta Zaprešića (dvadesetak kilometara od Zagreba), uz cestu koja vodi prema Hrvatskom zagorju. Jedinstveni su primjer očuvanosti cjelovitog gospodarskog vlastelinskog kompleksa.
*Dvorac Lužnica▼
Godine 1855. Jelačić je na livadi pokraj dvorca sagradio neogotičku kapelu sv. Josipa. Kada je iznenada, u rujnu 1855. godine, u Češkoj umrla Jelačićeva devetomjesečna kćerkica Ana, u kapeli je na brzinu izgrađena grobnica u kojoj je sahranjena. U tu su grobnicu kasnije sahranjeni i sam ban Josip Jelačić, 26. svibnja 1859. godine i njegov brat Antun, 1875. godine. Poslije 1945. godine sav je inventar iz kapele nestao, kasnije je bila oskrvnjena i grobnica. U veljači 1991. godine, prije početka obnove kapele, posmrtni su ostaci privremeno preneseni na Mirogoj, a u listopadu 1992. godine položeni su u obnovljenu obiteljsku grobnicu. Tu je neogotičku obiteljsku grobnicu od bijelog kamena (donijetog s katedrale poslije potresa koji ju je teško oštetio), po projektima H. Bolléa, sagradio kipar I. Franz 1884. godine. Grof Đuro Jelačić dao ju je napraviti u skladu s oporukom svoga brata Josipa.
Ban Josip Jelačić dao je dograditi i preurediti i dvorac i cijelo imanje. U istočnom dijelu dvorac je dograđen za 18 metara, proširen je i preuređen kat dvorca, prekriven je crijepom, uređen je veliki podrum i pročelje. Oko dvorca uređen je i perivoj.
Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori, na površini od 20,5 hektara, čine dvorac, kapela sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Curia nova, Novi dvori, spominju se pod tim imenom već potkraj XVI. stoljeća, kao jedna od plemićko-vlastelinskih kurija susedgradsko-stubičkih posjeda, u vlasništvu Zrinskih, vlasnika Susedgrada (Starih dvora). Ipak, u sudski ovjerenu dokumentu iz 1852. godine kao doba njihova utemeljenja navodi se 1611. godine. Dvorac je tada zapravo bio obična jednokatna plemićka kurija, sagrađen uglavnom od drveta.
Vlasnici Novih dvora bili su Zrinski, Čikulini, Sermagei, Festetići i grofovi Erdödy, od kojih ih je 1851. godine kupio hrvatski ban Josip Jelačić. U vlasništvu obitelji Jelačić Novi su dvori ostali do 1934. godine, kada su ih kćeri Đure Jelačića, Vera i Anka, oporukom i dobrotvornom zakladom ostavile hrvatskom narodu.
Sačuvani i djelomično obnovljeni gospodarski objekti također su vrijednost Novih dvora. Okrugla "vršilnica" je jedini, najstariji takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz XVII. stoljeća, spomenik je nulte kategorije. Nekadašnje spremište plodina, trokatna žitnica, uređeno je 1987. godine kao galerija, danas Muzej "Matije Skurjenija". U njemu je stalni postav slika znamenitog umjetnika naive Skurjenija, kao i povijesna foto-izložba "Novi dvori Jelačićevi".
▲*'''Dvorac Lužnica'''
Prostrani perivoj skriva dvorac koji se vidi iz daljine tek s ceste Zaprešić - Brdovec kod naselja Šibice. Veliko žitno polje između ceste i perivoja još više naglašava impresi-vnu sliku koju pruža dvorac. Jednokatni barokni dvorac građen je u drugoj polovici 18. st. vjerojatno na mjestu nekadašnjeg kaštela. God. 1791. je preuređen i povećan, tada postaje sjedište obitelji Rauch. Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji, obnovljen je 1982. g., a od 1925. g. u dvorcu se nalazi starački dom sestara Milosrdnica Sv. Vinka Paulskog i duhovni centar.
==Obrazovanje==
| |||