Habsburška Monarhija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m radovi24 |
još teksta |
||
Redak 3:
Habsburška Monarhija svoje početke nalazila je oko dvorca Habsburg u današnjoj [[Švicarska|Švicarskoj]], a kasnije se razvila oko [[habsburške nasljedne zemlje|habsburških nasljednih zemalja]] (uglavnom današnja [[Austrija]] i [[Slovenija]]), koje su Habsburzi stekli od [[1278.]] Monarhija je narasla uz pomoć ženidbi i ratova, a osobito je polet doživjela nakon [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I.]], [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] i [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] koji je izabran i kraljem [[Češka|Češke]] i [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva]]. Od tog trenutka vladari Habsburške Monarhije ponekad su izravno vladali i polovicom [[Europa|Europe]].
==Značajke==
Različiti habsburški posjedi nikad nisu činili jedinstvenu zemlju, nego se svakom pojedinom zemljom vladalo prema njezinim vlastitim običajima. Do sredine [[17. stoljeće|17. stoljeća]] nisu svim tim zemljama uvijek vladale ni iste osobe, nego su mlađi članovi obitelji vladali nekim od nasljednih zemalja. Ozbiljna nastojanja oko [[centralizacija|centralizacije]] započela su u vrijeme [[Marija Terezija|Marije Terezije]] i posebice za njezina sina [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] od sredine do konca [[18. stoljeće|18. stoljeća]], no mnoga su napuštena zbog snažna otpora Josipovim pokušajima reforme. Ipak, obzirnija nastojanja oko centralizacije nastavljena su i u doba [[revolucija 1848.-1849.|revolucije 1848.-1849.]] kao i u dugačkom razdoblju [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Metternichova]] snažna utjecaja.
Nakon [[1849.]] središnja je uprava pokušala preoblikovati Monarhiju u centraliziranu birokratsku državu kojom se vlada iz [[Beč]]a. Prestalo je postojati Ugarsko Kraljevstvo kao posebna jedinica, a pojedinim se njegovim zemljama, kasnije poznatim kao [[Zemlje Krune sv. Stjepana]], vladalo izravno iz Beča. Nakon austrijskih ratnih poraza [[1859.]] i [[1866.]] ova je politika napuštena, a pregovori su konačno doveli do [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] [[1867.]], što je Habsburšku Monarhiju pretvorilo u dvojnu monarhiju pod nazivom [[Austro-Ugarska]]. Ugarsko Kraljevstvo dobilo je [[suverenitet]] s vladom i saborom, dok su zajedničke ostala vanjska politika, vojska i financije. Ostale zemlje Monarhije, odnosno [[nasljedne zemlje]], imale su zajedničko [[Carevinsko vijeće]] (''Reichsrat''). Kad je [[Bosna i Hercegovina]] priključena Monarhiji, ona nije priključena [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojednoj kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji]], kako je to tražio [[hrvatski Sabor]], niti ugarskom dijelu Monarhije, već je ostala pod zajedničkom upravom ministarstva financija.
Habsburška Monarhija raspala se pod pritiskom neriješenih nacionalnih pitanja i kao posljedica poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Na njezinu teritoriju nastalo je više novih zemalja, a u središnjem dijelu [[Austrija|Republika Austrija]].
| |||