Chipewyan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Sombrero (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Slika:Chipewyan.jpg|thumb|Nasurethur, Chipewyan, Kanada.]] '''Chipewyan'''.– Jedno od najjačih plemena ili grupa plemena [[Athapaskan]] Indijanaca naseljeno kroz južnu Kanadu između Velikog Ropskog jezera ([[Great Slave Lake]]) i rijeka Slave i Athabaska. Njihovu ranu populaciji Mooney (1937) procjenjuje na 3,500 (1670). Iz područja [[Alberta|Alberte]] Chipewyani su se raširili golemim područjem po kanadskim provincijama [[Manitoba]], [[Saskatchewan]] i Sjeverozapadnim Teritorijem (Northwest Territories). Swanton Chipewyane dijeli na 4 glavne grupe:
*[[Athabaska]], između jezera Athabaska i Velikog Ropskog jezera.
*[[Desnedekenade]], duž rijeke Slave, blizu Fort Resolutiona.
Redak 7:
 
== Povijest ==
[[Slika:Chipewyan_Camp.jpg|thumb|left|Logor Chipewyana.]] Petitot (1876) izjavljuje da su 1718. Chipewyani živjeli na [[Peace River]]u, nakon čega su Cree naoružani vatrenim oružjem otjerali Indijance Slave ili Etchaottine sa lovišta duž Peace Rivera. Chipewyani na ovo napadnu [[Cree]]je i otjeraju ih, te zauzmu bivše staništa [[Slave]]a. Ovi ratovi izgleda vodili su se zbog trgovine krznom sa kompanijom Hudson Bay. Cree su potisnuti na sjever i zauzeli područje između jezera Athabaska i [[Great Slave Lake]], tjerajući [[Beaver]]e sa Peace Rivera, a ovi pak Sekane u područje Stjenjaka. Nakon ove gužve dolazi do epidemije boginja koje su decimirale Chipewyane i Creeje. Djelovi Creeja koje su Chipewyani potiskivali, kasnije se ponovno naseljavaju uz jezero Athabaska i na Slave River, pa i južne i istočne obale Velikog Ropskog jezera. Creeja je još i danas ostalo na području uz jezero Athabaska, domovinu Athabaska Chipewyana. Boginje što su [[1784.]] pogodile Chipewyane pobile su 90% njihove populacije. Boginje ih pogađaju opet [[1881.]] i na kraju [[1948.]] [[ospice]]. Danas su Chipewyani podijeljeni po mnogim bandama, a svih skupa (1996) popisano je 15,200 pripadnika raznih bandi.
 
[[Slika:Chipewyan_Camp.jpg|thumb|left|Logor Chipewyana.]] Petitot (1876) izjavljuje da su 1718. Chipewyani živjeli na [[Peace River]]u, nakon čega su Cree naoružani vatrenim oružjem otjerali Indijance Slave ili Etchaottine sa lovišta duž Peace Rivera. Chipewyani na ovo napadnu [[Cree]]je i otjeraju ih, te zauzmu bivše staništa [[Slave]]a. Ovi ratovi izgleda vodili su se zbog trgovine krznom sa kompanijom Hudson Bay. Cree su potisnuti na sjever i zauzeli područje između jezera Athabaska i [[Great Slave Lake]], tjerajući [[Beaver]]e sa Peace Rivera, a ovi pak Sekane u područje Stjenjaka. Nakon ove gužve dolazi do epidemije boginja koje su decimirale Chipewyane i Creeje. Djelovi Creeja koje su Chipewyani potiskivali, kasnije se ponovno naseljavaju uz jezero Athabaska i na Slave River, pa i južne i istočne obale Velikog Ropskog jezera. Creeja je još i danas ostalo na području uz jezero Athabaska, domovinu Athabaska Chipewyana. Boginje što su [[1784.]] pogodile Chipewyane pobile su 90% njihove populacije. Boginje ih pogađaju opet [[1881.]] i na kraju [[1948.]] [[ospice]]. Danas su Chipewyani podijeljeni po mnogim bandama, a svih skupa (1996) popisano je 15,200 pripadnika raznih bandi.
 
== Kultura ==