Havasupai Indijanci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MayaSimFan (razgovor | doprinosi)
szb
Redak 1:
[[Slika:Noia havasupai.jpg|thumb|Havasupai djevojka. Photo: Henry Peabody, ca. 1900.]]
[[Slika:HavasupaiGirl.jpg|thumb|Havasupai djevojka. Photo: Henry Peabody, ca. 1900.]] '''Havasupai''' (Havasu 'Baaja).- Pleme američkih Indijanaca porodice [[Yuman]] nastanjeno u uskoj dolini Cataract Canyona u sjeverozapadnoj [[Arizona|Arizoni]]. Prema Mooneyu (1928) Havasupai su [[1689.]] brojali oko 300 duša. -Godine 1880. utemeljen je za njih rezervat i otada žive na njemu. Danas njih oko 600 živi u istom kraju uz rječicu [[Havasu]] po kojoj su i dobili ime. Glavno središte im je mjestašce [[Supai]] na rezervatu Havasupai (u kojemu ih živi oko 400). Godine [[1974.]] na području rezervata otkriven je [[uranij]]. Pleme je pokušalo zaustaviti rudarska iskapanja na svome svetom mjestu Red Butte, što im je vrhovni sud odbio. Indijanci od svega nisu dobili nikakvu korist, pa danas plemenska ekonomija ovisi jedino od turizma.
 
[[Slika:HavasupaiGirl.jpg|thumb|Havasupai djevojka. Photo: Henry Peabody, ca. 1900.]] '''Havasupai''' (Havasu 'Baaja).- Plemeje pleme američkih Indijanaca porodice [[Yuman]] nastanjeno u uskoj dolini Cataract Canyona u sjeverozapadnoj [[Arizona|Arizoni]]. Prema Mooneyu (1928) Havasupai su [[1689.]] brojali oko 300 duša. -Godine 1880. utemeljen je za njih rezervat i otada žive na njemu. Danas njih oko 600 živi u istom kraju uz rječicu [[Havasu]] po kojoj su i dobili ime. Glavno središte im je mjestašce [[Supai]] na rezervatu Havasupai (u kojemu ih živi oko 400). Godine [[1974.]] na području rezervata otkriven je [[uranij]]. Pleme je pokušalo zaustaviti rudarska iskapanja na svome svetom mjestu Red Butte, što im je vrhovni sud odbio. Indijanci od svega nisu dobili nikakvu korist, pa danas plemenska ekonomija ovisi jedino od turizma.
 
== Ime ==
 
[[Slika:Supai_Charlie.jpg|thumb|left|Supai Charlie stoji pred svojom ha-wa, Havasu Canyon. Foto: Henry Peabody, ca. 1900.]] U značenju " ''blue'' (or ''green'') ''water people'' " ili ' ''People-Of-The-Blue-Green-Waters'' ',Ha (znači ' ''water'' ') vasu ('blue' ili ' ''green'' ') isto značenje ima i [[Hualapai]] ime ''Ak'-ba-su'-pai'', što je samo njihova varijanta imena. Drugo poznato, ali rjeđe ime, dali su im [[Zuñi]] a glasi ''Ka'nína'', ''Coconino'', ''Cosnino'' ili ''Kokonino'', odnosi se na njihov običaj sakupljanja piñona, koji su koristili u prehrani, značenje mu je 'piñonojedi' ili 'narod piñonovog-oraha (" ''pińon nut people'' "). Sufiks –''pai'' u jezicima [[Yuman]] Indijanaca, kojima pripadaju i Havasupai, označava ''narod''. Ovaj -sufiks Javlja se u većine plemena kao što su: [[Hualapai]], [[Akwa’ala|Paipai]], [[Yavapai]], [[Tipai]], [[Ipai]], etc.
 
== Kultura ==
Havasupai, vjeruje se, porijeklom su od drevnih [[Hohokam]]a. Svojevremeno su obitavali i na sjevernom rubu bazena Tonto u središnjoj Arizoni i bijahu u dobrim vezama sa ' Miroljubivima', [[Hopi]]ma.
 
Havasupai bijahu [[poligamija|poligamisti]], a mogli su imati žena koliko god bi bili u stanju da ih izdržavaju. Patrijarhat, što je neobično za američki Jugozapad, također je vladao među njima. Havasupai 19. stoljeća tijekom ljeta bavili su se agrikulturom ([[kukuruz]] i [[grah]]), da bi se zimi pretvarali u lovce. Dom im bijaše štitnik od granja poznat kao [[wickiup]].